Izlaganje mons. dr. Pave Jurišića na predstavljanju knjige o nadbiskupu Stadleru
Izlaganje mons. dr. Pave Jurišića na predstavljanju knjige o nadbiskupu Stadleru
Četvrtak, 7. 12. 2017.U povodu otvaranja Jubilarne godine nadbiskupa Josipa Stadlera i Dana Provincije Bezgrješnog začeća BDM sestara Služavki Maloga Isusa, 7. prosinca 2017. u dvorani Pavla VI. u Vrhbosanskom Bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu upriličeno je predstavljanje knjige Marka Tvrtkovića pod naslovom: „Josip Stadler, Prvi Vrhbosanski nadbiskup, Iz mojih zapamćenja“ (Zagreb 2017.). Tom prigodom moderator predstavljanja mons. dr. Pavo Jurišić, postulator kauze Sluge Božjeg nadbiskupa Stadlera i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu progovorio je o biblioteci „Stadlerov put“. Izlaganje mons. Jurišića prenosimo u cijelosti:
U siječnju 1995. godine došao sam u Sarajevo iz našega ratnog utočišta u Bolu na Braču. Tom me prigodom primio nadbiskup i u razgovoru spomenuo da već duže vremena uprava sestara Služavki Maloga Isusa traže od njega da se pokrene postupak za kanonizaciju nadbiskupa Josipa Stadlera. Budući sam tijekom izrade svoje doktorske radnje pretraživao arhivske dokumente koji su bili vezani uz djelovanje ovoga Božjega sluge, priupitao me da li sam naišao na nešto što bi se na samom početku moglo protiviti ovakvom crkvenom postupku? Odgovorio sam da je Stadler veliki čovjek Crkve a i našega naroda, te da je njegov rad bio blagoslov ne samo za ovu nadbiskupiju, nego i za ovu zemlju i Crkvu. Bio je vjeran Svetoj Stolici i u potpunosti je nastojao izvršiti svoju pastirsku zadaću koju mu je povjerila Sveta Stolica. Napomenuo sam kako bi svakako trebalo detaljno istražiti svu arhivsku građu, jer sam se ja bavio više pastoralnim i religiozno-pedagoškim djelovanje Katoličke Crkve na ovom područje u vrijeme njegova pastirskog djelovanja u našoj nadbiskupiji.
Nadbiskup me je priupitao da li bih bio spreman prihvatiti se toga posla, jer u tadašnjim prilikama nije imao nikoga drugoga kome bi to povjerio. Naravno, odmah sam dobio papir (dekret) u ruke gdje mi povjerava da se posvetim prikupljanju arhivske građe. Tako je krenulo, a do ostvarenja se ipak moralo mukotrpno kaskati i čekati da se situacija u zemlji smiri kako bismo se mogli posvetiti tome.
S dekretom u ruci i povratka u izbjegličku Bogosloviju pisao sam vrhovnoj upravi sestara u Zagreb kakvog sam se posla prihvatio, te im rekao da u tom zajedničkom radu očekujem od sestara pomoć i potporu. Sestre su, naravno, radosno pozdravile ovu Kardinalovu odluku, a mi smo se polako dali na posao. Najprije smo molitvom zazvali Božju pomoć u ovom poslu, a sestre Splitske provincije su te godine zamolile me da čitav turnus duhovnih vježbi koje bi prošle sve sestre njihove Provincije bude u skladu upoznavanja duhovne baštine njihova Utemeljitelja. I to smo odradili uz Božju pomoć, a sve su sestre prošle kroz ove duhovne vježbe.
Sljedeće smo godine razradili plan rada, pa smo odlučili skupljati arhivsku građu, a i održati jedan simpozij, na koji ćemo pozvati različite stručnjake da progovore o liku i djelu nadbiskupa Stadlera. I to smo ostvarili. Simpozij je bio održan u jesen 1998., u Sarajevu tri dana, i u Zagrebu 1 dan.
Nakon toga dolazi u Sarajevo u pomoć ovom radu sestra Splitske provincije s. Anemarie Radan koja je odradila veliki posao na prikupljanju građe, a uspjela je naći mnoge dobre ljude koje joj je Bog poslao i pomogao da smo na jednom mjestu skupljali sve što smo pronašli po arhivima, uredno napravili kopije s potpisima i pečatima arhivskih djelatnika pohranili u ured koji smo osnovali i nazvali „Centar za prikupljanje građe o prvom vrhbosanskom nadbiskupu Josipu Stadleru“. Taj će Centar mojim imenovanjem za postulatora krajem 2000. godine prerasti u „Postulaturu Sluge Božjega Josipa Stadlera“, a ured se još uvijek nalazi u ovoj kući u potkrovlju zgrade.
No još je 1997. godine jedan životopis kojega je krajem 1942. napisao Josip Koprivčević, a koji je kao i sluga Božji Josip Stadler rodom iz Slavonskog Broda; ovaj Stadlerov životopis nastao je povodom stote obljetnice rođenja sluge Božjega Josipa Stadlera (1843.-1943.). Kako smo ustanovili da ima dosta takvih neobjavljenih životopisa iz pera ljudi koji su poznavali slugu Božjega, živjeli s njim i promatrali njegov rad, zaključili smo na jednom sastanku da ćemo usput objavljivati te uratke dok radimo na prikupljanju arhivske građe o sluzi Božjemu. Na tom sastanku smo donijeli odluku da te objavljenje knjige prozovemo „Biblioteka – Stadlerov put“. Pod „Stadlerovim putem“ mislili smo na ostvarenost života nadbiskupa Stadlera koji je živio među nama i ostavio vidljiv pečat svoga života i rada među nama ovdje na zemlji. Zaključili smo da ta biblioteka ima dva pravca.
U jednom obliku izdanja objavljivati ćemo ono što je netko napisao o nadbiskupu Stadleru (životopise i duhovna promišljanja). Ta izdanja imaju ovaj oblik kao i knjiga koju ovdje predstavljamo.
U drugom obliku ćemo objavljivati Stadlerove pisane dokumente. Do sada smo objavili njegove pastoralne poslanice koje smo pokupili iz službenih glasnika naše Nadbiskupije „Srce Isusovo“ i „Vrhbosna“, prepisali i objavili u velikoj knjizi koja nosi naslov „Josip Stadler. Pod zastavom Srca Isusova“, a niz se zove „Stadlerov put – dokumenti“. Za ovaj niz bila su pripremljena i Stadlerova pisma svojim bivšim poglavarima u zavod Germanikum-Hungarikum, no zbog početka postupka i zbog važnosti tih pisama za kauzu i proučavanje njegova krjeposna života, to smo odgodili kada se odradi posao oko dokumenata koji se prilažu za sam postupak.
U biblioteci „Stadlerov put“ ovo je jedanaesta knjiga u nizu. Dosadašnja izdanja su:
1. Josip Kopričević, Život i rad dr. Josipa Stadlera, Prvog nadbiskupa vrhbosanskog 1843. - 1918., Zagreb, 1997.
2. Pavo Jurišić (prir.), Sveti budite! Crtice iz života nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb - Sarajevo, 1997.
3. Utemeljiteljeva pisma sestrama, Zagreb - Sarajevo, 2000.
4. S. M. Krescencija, Marija Zwiefelhofer, Povijest družbe sestara služavaka Maloga Isusa, Zagreb - Sarajevo, 2000.
5. Josip Stadler u središtu Božanske ljubavi, Zagreb - Sarajevo, 2004.
6. Ivo Balukčić - Anemarie Radan (prir.), Josip Stadler. Euharistija - Bog s nama, Euharistijska duhovnost sluge Božjega dr. Josipa Stadlera, vrhbosanskoga nadbiskupa, Zagreb - Sarajevo, 2005.
7. Cvjetko Rubetić, Dr. Josip Stadler, prvi nadbiskup u Bosni i Hercegovini, Sarajevo - Zagreb, 2010.
8. Agneza Szabo, Josip Stadler, prvi vrhbosanski nadbiskup i utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, Zagreb, 2015.
9. Pavo Jurišić, Moja je snaga u Gospodinu. Razmatranja uz Stadlerove dane 1, Sarajevo 2016.
10. Pavo Jurišić, Vjerni Kristov sluga. Razmatranja uz Stadlerove dane 2, Sarajevo 2016.
11. Marko Tvrtković, Josip Stadler, prvi vrhbosanski nadbiskup. Iz mojih zapamćenja, Zagreb, 2017.
Sve ove naslove imate na popisu ove zadnje (ali ne i posljednje) knjige koja se nalazi pred Vama i koju večeras predstavljamo.
Što reći na kraju? Čestitke i zahvala svima koji su radili i objavili nam ovaj neobjavljeni životopis. A svima ugodno čitanje. Nadam se da ćemo naći ponešto za sebe što će nam biti nadahnuće u ostvarivanju svoga vlastitog života, poziva i dara Duha.
Hvala lijepa na pozornosti!
Preuzeto sa KTA: Izlaganje mons. dr. Pave Jurišića na predstavljanju knjige o nadbiskupu Stadleru