Nasilje u Bibliji i u nama, radionica za sestre-Košute
Nasilje u Bibliji i u nama, radionica za sestre-Košute
Subota, 5. 12. 2020.6. RADIONICA ZA SESTRE, KOŠUTE, 17. 11. 2020.
BOŽJI DRAGULJI.
Podijeliti svakome po jedan citat iz Biblije naveden na kartici. Ako neka sestra ne može čitati svoj citat, pročitat će ga sestra koja može.
Što tebi znači navedena Riječ Bozja?
UVOD: Prije nekoga vremena čitali smo pod sv. Misom o smrti Ivana Krstitelja. Tada sam zaželjela malo o ovoj temi dublje razmisliti i tako se sama od sebe nametnula tema o kojoj ćemo danas razmišljati. To je, na prvi mah, šokantna tema, nasilje, nasilje u Bibliji. Ima li nasilja u našim redovima? I kako se mi nosimo s njim u svakodnevnom životu?
Čitajući Bibliju, osobito Stari zavjet, često nailazimo na tekstove koje nam nije lako razumjeti, a neki nas dijelovi Svetoga pisma mogu i sablazniti.
Tko je bio prvi nasilnik u Bibliji?
Kain kao prvi biblijski nasilnik, bratoubojica…
Tumači govore o tzv. “tamnim” stranicama Biblije u koje na osobit način spadaju tekstovi u kojima Bog biva prikazan kao nasilan Bog. Kada govorimo o Božjem nasilju u Bibliji možemo razlikovati tri tipa nasilja:
Bog koji "naređuje" nasilje;
Bog koji sam čini "nasilje";
Bog koji kažnjava.
"Nasilni" Bog u Starom zavjetu
Primjer prvog tipa Božjeg "nasilja" imamo u 1 Sam 15,3 gdje Bog naređuje Šaulu: “Sada idi i udari na Amaleka, izvrši ‘herem’, kleto uništenje, na njemu i na svemu što posjeduje; ne štedi ga, pobij muškarce i žene, djecu i dojenčad, goveda i ovce, deve i magarce!” Šaul nije u potpunosti izvršio Božju zapovijed – zadržao je dio plijena i poštedio kralja Amalečana – i zbog toga je’ bio odbačen kao izraelski kralj. Zanimljivo je uočiti da tekst ne problematizira Božju zapovijed koja je više nego okrutna, nego osuđuje Šaulovu neposlušnost. Svrhu herema otkriva Knjiga Ponovljenog zakona. Kod osvajanja Obećane zemlje (Kanaan) Izraelci ne smiju u poganskim gradovima ostaviti ništa živo kako se ne bi poveli za njihovom idolatrijom i nemoralom (Pnz 20,16). Osim toga heremom je izraelski narod priznavao da pobjedu ne duguje sebi nego Gospodinu, zato njemu i pripada sav plijen. Prema Knjizi o Jošui koja opisuje osvajanje Obećane zemlje Izraelci su izvršili takav herem nad gradovima Jerihonom (Jš 6) i Hasorom (Jš 11).
Osim što "naređuje nasilje" Bog ga u Bibliji i vrši.
Možete li se sjetiti primjera nasilja koje sam Bog vrši u SZ?
Najpoznatiji primjer je pomor egipatskih prvorođenaca (Izl 12). Što su djeca kriva da moraju ispaštati zbog faraonove tvrdoće srca?
Primjer "nasilne" Božje kazne?
Treći tip Božjeg "nasilja" u Bibliji je kažnjavanje koje se nama katkada čini pretjerano. Tako npr. kad su Izraelci na Sinaju sagradili sebi zlatno tele Bog ih je kaznio smrću 3000 Izraelaca (Izl 32,28). Jesu li baš svi bili krivi?
Slika Boga u Novome zavjetu
Premda u daleko manjoj mjeri i u Novom zavjetu nastavlja se linija nasilja. Isus je prema svima milosrdan i blag, ali prema pismoznancima i farizejima je izuzetno oštar (Mt 23). U Starom zavjetu Bog kažnjava, ali poslije i prašta. U Novom zavjetu Isus pak govori o vječnoj muci koja čeka one koji nisu činili djela milosrđa (Mt 25,46). Kako jezivo zvuči prijetnja: “Strašno je upasti u ruke Boga živoga” (Heb 10,31). Ipak u Novome zavjetu daleko više prevladava slika o Bogu koji je milosrdni Otac, o Isusu koji umjesto da kažnjava grešnika uzima sam na sebe kaznu za grijehe. Najdalje u ovom pravcu je otišao Ivan koji definira Boga kao Ljubav (1 Iv 4,8). Isus ne dolazi na svijet da bi sudio svijetu nego da se svijet po njemu spasi. Nije Bog taj koji sudi nego čovjek osuđuje samoga sebe (Iv 3,17-18).
"Nasilni" Bog kao ljudska predodžba Boga
Naznake za ovakvo shvaćanje Boga nalazimo već i u Starome zavjetu: ” … neću više gnjevu dati maha, neću opet zatirati Efrajima, jer ja sam Bog, a ne čovjek: Svetac posred tebe – neću više gnjevan dolaziti!” (Hoš 11,9). Ovaj citat nudi i odgovor na problem nasilnog Bog u Bibliji. Nasilni Bog je Bog po čovjekovoj mjeri. Budući da je sam čovjek nasilan ne može zamisliti nenasilnog Boga. Štoviše nasilni Bog mu treba kao opravdanje za vlastito nasilje. Budući da ondašnji biblijski čovjek nije mogao zamisliti drukčijeg Boga, Bog se toliko spustio, toliko mu je izašao u susret da je dopustio biblijskim piscima da ga takvim predočuju, ali je u isto vrijeme sliku o sebi u svome narodu polako pročišćavao. Vrhunac tog pročišćavanja nalazimo u Isusu koji nam radikalnim nenasiljem otkriva pravo lice Božje.
Svijet bez nasilja
Ako Bog nije nasilan, onda to ne smije biti niti čovjek. Prvi izvještaj o stvaranju na početku Biblije pokazuje da je Bog zamislio svijet bez nasilja što se vidi po tome da nitko nikog nije trebao ubijati da bi preživio: čovjeku Bog za hranu određuje voće i sjemenke, a sve životinje trebaju jesti zeleno bilje (Post 1,29-30). Slično i prorok Izaija zamišlja mesijanska vremena, odnosno puno ostvarenje Božjeg kraljevstva: “Vuk će prebivati s janjetom, ris ležati s kozlićem, tele i lavić zajedno će pasti, a djetešce njih će vodit’. Krava i medvjedica zajedno će pasti, a mladunčad njihova skupa će ležati, lav će jesti slamu k’o govedo.” (Iz 11,6-7). Prikazujući takav početak i dovršetak Božjega svijeta Biblija nas jasno poziva na stvaranje svijeta bez nasilja.
IMA LI NASILJA U REDOVNIŠTVU?
Sjeti se neke situacije nasilja ili nepravde u svom životu. Ispričaj. I kakva je bila tvoja reakcija na tu situaciju.
PSIHIČKO NASILJE
Psihičko nasilje je primjena (psihičke) prisile koja prouzrokuje osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva. Na žalost, nisu nam strani psihički ni verbalni napadi, vrijeđanje, ponižavanje, ismijavanje, kritiziranje tuđih ideja i postupaka, ispravljanje, prekidanje dok osoba govori, tzv. upadanje u riječ, nadvikivanje, iskretanje svega što netko kaže, okrivljavanje drugoga za svoje nasilje, ignoriranje i mnogi drugi oblici…
VERBALNO NASILJE
Jeste li ikada doživjeli da vas netko ponižava ili vam želi slomiti samopoštovanje grubim i pogrdnim riječima ili ste se možda u razgovoru s njime osjećali loše, a da pritom niste mogli prepoznati koji je stvarni uzrok tome? Možda ste upravo vi žrtva verbalnog nasilja! Možda ste nešto slično doživjeli u djetinjstvu i čitavog života pamtite te riječi ili postupke.
Ako želite možete ispričati svoj doživljaj.
Većina ljudi riječ nasilje i zlostavljanje povezuje isključivo s fizičkim zlostavljanjem. Međutim, zlostavljanje se vrlo često manifestira u obliku verbalne komunikacije uključujući vrijeđanje, pogrdne riječi i ponižavanja, koji bole baš poput udaraca.
'Verbalno zlostavljanje povređuje duh. Životu oduzima radost i vitalnost. Iskrivljuje stvarnost, jer reakcije zlostavljača nisu u skladu s riječima žrtve nasilja. Osoba najčešće vjeruje da je zlostavljač iskren i izravan s njom te da ima određene razloge zbog kojih nešto kaže – samo što ona nikako ne može shvatiti koji su to razlozi. To je otprilike definicija verbalnog zlostavljanja prema knjizi: 'Verbalno zlostavljanje u odnosima' autorice Patricie Evans u izdanju V.B.Z – a
Opće značajke verbalnog zlostavljanja
Iako su žene češće te koje su izložene verbalnom zlostavljanju, slučajevi u kojima žena verbalno zlostavlja muškarca nisu nemogući. Verbalno zlostavljanje uglavnom se odvija u tajnosti, s vremenom postaje intenzivnije, ima mnoštvo oblika i maski te dosljedno i uporno omalovažava drugu osobu.
Verbalno zlostavljanje nanosi bol, a nerijetko razara prirodu i njegove ili njezine sposobnosti, navodeći nju ili njega da posumnja u vlastite sposobnosti i kvalitete. Način verbalnog zlostavljanja može biti vidljiv u obliku bijesnih ispada začinjenih pogrdnim riječima ili pak biti nevidljivo i znatno suptilnije.
U suprotnosti s uvriježenim mišljenjem, ovakav tip zlostavljanja ne mora uvijek sadržavati uvrede i oštar ton već može imati čak i gori učinak izražen iznimno iskrenim i brižnim tonom. Osnovni cilj verbalnog zlostavljanja je manipulacija i želja nametanja kontrole nad drugom osobom i situacijom. Još neke od značajnih karakteristika verbalnog zlostavljanja su nepredvidljivost, dvosmislenost koja je problem u odnosu između ljudi.
Kategorije verbalnog zlostavljanja
Suzdržanost
Da bismo čuli i razumjeli osjećaje i iskustvo druge osobe, moramo posjedovati suosjećajno razumijevanje. Intimnost osjećaja ne može se postići ako jedna osoba nije spremna govoriti o sebi i nije u stanju suosjećajno poduprijeti drugu. Suzdržanost je isto tako glasna kao i riječi, a zlostavljač koji ne želi saslušati svoju sugovornicu, koji niječe njezina iskustva i ne želi s njom razgovarati o sebi, narušava najvažniji sporazum odnosa.
Suprotstavljanje
Ova kategorija se ubraja među najštetnije jer sprječava spoznavanje zlostavljača koji u ovome slučaju drugu osobu doživljava kao protivnika.
Omalovažavanje
Omalovažavanje poriče stvarnost i iskustvo te je iznimno destruktivno. Ovaj oblik verbalnog zlostavljanja poriče i iskrivljuje aktualnu percepciju o zlostavljanju i stoga je jedan od najpodmuklijih oblika verbalnog zlostavljanja.
Verbalno zlostavljanje pod maskom šale
Zlostavljanje prikriveno šalama kategorija je verbalnog zlostavljanja koja od zlostavljača zahtijeva oštroumnost. Takvo zlostavljanje prodire do srži, dotiče najosjetljivija područja i zlostavljaču pruža osjećaj pobjede.
Blokiranje i skretanje pažnje
Ovom metodom koriste se zlostavljači koji ne žele komunicirati, žele određivati o čemu će se razgovarati ili žele zadržavati informacije za sebe. Tako zlostavljač može spriječiti svaku mogućnost rješavanja sukoba, a blokirati može izravnim zahtjevima ili promjenom teme razgovora.
KAKO SE LJUDI PONAŠAJU U SUKOBU
Zapisati odgovore, a onda ih svrstati pod:
NASILNO ILI NENASILNO
Na primjer: TUČA ide pod NASILNO, RAZGOVOR pod nenasilno…
Svaki sukob je opasnost i prilika, činjenica života, rezultat različitih potreba. Mlađima sukobe rješavaju autoriteti kao što su roditelji, učitelji, odgojitelji… Odraslim osobama sukob je izazov osobnom rastu i prilika za traženje mogućnosti rješavanja problema tipa: POBJEDNIK – POBJEDNIK. Ovo je samo jedan od mogućih rješenja, ali je najbolji za obje strane. Postoje još samo tri moguća rješenja. To su:
GUBITNIK – GUBITNIK
GUBITNIK – POBJEDNIK
POBJEDNIK – GUBITNIK i četvrti je onaj već navedeni
POBJEDNIK – POBJEDNIK
Postoje i različiti stilovi ponašanja u sukobu: Najistaknutiji stil je NAPADAČKI, suprotan stil je IZBJEGAVAČKI. Da bi nam bilo jasnije možemo razne stilove usporediti s životinjskim likovima kao što su morski pas, kornjača, lisica, žirafa i medvjed.
Podijeliti radni list
.
NASILJE U SVIJETU
Je li ikada u povijesti bilo više nasilja nego u prošlom stoljeću. Prvi i Drugi Svjetski rat. Domovinski rat. Holokaust. Komunizam. Rusija. Sibir. Gulag itd. Radi se o nasilju prema milijunima ljudi… Židovi kažu da je u II. svjetskom ratu stradalo 6.000.000 Židova. Nećemo dugo raspravljati o tome, vratimo se nasilju među nama. Dodajmo još samo ovo: vjernici se pitaju – gdje je bio Bog u ovim strašnim događajima koji su sve nas na neki način obilježili? Gdje je bio Bog kad su tisuće izmučenih i poniženih ljudi, žena i djece čekali ulaz u plinsku komoru, znajući da ih tamo čeka strašna smrt? Gdje je bio Bog?
Bio je s njima i plakao!
Kaže Phil Bosmans:
Bog moja oaza.
On još kaže: Ljubav je jača od smrti. A Bog je ljubav.
A Ja parafraziram: Ljubav je jača od nasilja. A bog je ljubav!
TERORIZAM OGOVARANJA
Zaključujem temu nasilja u Bibliji i u našem životu izjavom Pape Franje ne jednom skupu mladih. On doslovno ovako kaže:
„Ogovaranje je jedna od najružnijih stvari u kršćanskoj zajednici. Znate li da je ogovaranje terorizam? Onaj tko ogovara čini isto što i terorist; prilazi, govori nekome, baci bombu ogovaranja, uništi i ode mirno.“
Naravno toga kod nas nema! A ako ima, kako pomoći sebi ako ogovaraš ili ako si ogovarana?Tamo na oglasnoj ploči je jedna utješna rečenica našega pjesnika Dragutina Domjanića (?):
KAD PO TEBI SVAKI MLATI
LEPO RECI: BOG VAM PLATI
BUDI VESEL I PREZ SRAMA
KLAS SE MLATI, A NE SLAMA!
Ima još jedan zgodan način. Zamisli da ideš ulicom i odjednom na tebe padne puno prašine i lišća, što ćeš instinktivno učiniti? Pokaži.
(Otresi to smeće sa sebe!)
Za sami kraj jedna poučna priča koju je napisao Bruno Ferrero u maloj knjižici koja se zove: Krugovi u vodi. Stranica 51.
DVOJICA KOJA SU VIDJELA BOGA.
U jednom polinezijskom selu živjela dva čovjeka neprestano ratujući jedan protiv drugoga. Za svaku sitnicu oni su se svađali, tako da je jednomu i drugomu život postao nepodnošljiv. Ali ne samo njima, nego i cijelom selu.
Jednoga dana starješine rekoše jednomu od njih: „Nakon toliko pokušaja ostalo je još samo to da pođeš vidjeti Boga.“
„Slažem se, ali kamo?“
„Ništa jednostavnije. Dovoljno je da se popneš na planinu i tamo ćeš vidjeti Boga.“
Čovjek se bez oklijevanja uputi u želji da vidi Boga.
Nakon nekoliko dana naporna puta, dođe na vrh planine. Bog je bio gore i čekao ga. Čovjek je u nevjerici trljao oči. Bog je imao lice njegova svadljivoga i mrskoga susjeda, u to nije trebalo ni najmanje sumnjati.
Što mu je Bog rekao, nitko ne zna. U svakom slučaju, po povratku u selo on više nije bio isti čovjek.
No unatoč svoj njegovoj ljubaznosti i želji da se pomiri sa susjedom, stvari se nisu popravljale. Onaj drugi pronalazi je uvijek nove razloge za svađu. Starješine tada rekoše: „Bilo bi dobro da i on pođe vidjeti Boga.“
Unatoč mnogo protivljenja, uspjeli su ga uvjeriti, te je i on krenuo na vrh planine.
Kad je stigao, i on je vidio Boga koji je imao lice njegova susjeda…
Od toga dana sve se izmijenilo i u selu je zavladao mir.
„Želiš li vidjeti Boga, pogledaj svoga brata, sestru!“
s. M. Mirta Lišnić