Novo i staro iz riznice pismoznanaca (Usp. Mt 13,25)
Novo i staro iz riznice pismoznanaca (Usp. Mt 13,25)
Ponedjeljak, 20. 10. 2025.
Godina Gospodnja 2025. puna je jubileja, obljetnica, kako na vjerskoj tako i na nacionalnoj razini. U Jubilejskoj 2025. godini obilježili smo jednu važnu obljetnicu za Katoličku Crkvu, ali i sve kršćane uopće, 1700 godina od Prvog ekumenskog sabora u Niceji 325. godine. Da kratko podsjetimo: 3. travnja 2025. Međunarodna teološka komisija objavila je dokument pod naslovom “Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj – 1700. obljetnica Nicejskoga ekumenskog sabora (325.-2025.)” koji ističe vrijednost vjerovanja, formuliranog 325. godine a 20. svibnja 2025. zajedno sa cijelim kršćanskim svijetom proslavili smo spomen na 1700. obljetnicu početka Prvog Ekumenskog sabora u Niceji iz kojeg je proizašlo Nicejsko vjerovanje. Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu dao je i svoj prilog ovoj obljetnici. Naime, 16. i 17. listopada 2025. organizirao je 31. Međunarodni teološki simpozij na temu „Od Niceje do II. vatikanskog: vjera, vjeroispovijesti i vjerodostojnost Crkve“.
Na simpoziju, koji se održao u Velikoj dvorani Centralnoga bogoslovnog sjemeništa, sudjelovalo je deset predavača: četiri inozemna, iz Italije, Libanona, Poljske i Bosne i Hercegovine te šest hrvatskih znanstvenika. Među njima je bila i doc.dr.sc. Miljenka Grgić koja je u svom nastupu obradila temu: „Kći i/ili Mudrost, Sin i/ili Logos? biblijski analoški govor kao alternativa tradicionalnim definicijama transcendencije“. s. M. Miljenka Grgić je upravo na ovom KBF završila Filozofsko-teološki studij nakon kojeg je na Papinskom biblijskom institutu u Rimu magistrirala 2008. te 2014. godine doktorirala biblijske znanosti. Danas je zaposlena na KBF Sveučilišta u Splitu pri Katedri Svetog Pisma. U znanstvenom radu bavi se prvenstveno starozavjetnim tekstovima i aktualizacijom starozavjetnih tema.
Crkva koja je „stup i uporište istine“ (1 Tim 3,15), danas, kao i prije 1700 godina, treba dati odgovore na pitanja koja joj se postavljaju, izazove kojima je izložena. Oni koji su odgovore davali u početcima Crkve, bili su ljudi nadahnuti i vođeni duhom Boga Trojednoga, borili su se za istinu i hodili putem Isusa Krista. Neka Duh Božji vodi i naše današnje teologe i pismoznance, da u zajedničkom traženju odgovora na pitanja koja pred njih postavlja „ovo vrijeme“ čuvajući polog vjere i pravovjerja, ne odstupaju od nauka Onog koji je „Put, Istina i Život“ (Iv 14,6) dok nam kao „domaćini iz svoje riznice iznose novo i staro“ (Mt 13,52). „...Veliki Gospodin neka ih napuni duhom razbora da dažde riječima mudrosti, neka upravlja savjetom i spoznajom njihovom...“ (usp. Sir 39) da bi nas na putu hodočašća prema „novom nebu i novoj zemlji“ usmjeravali provjerenim, pouzdanim, neupitnim stazama starim „tek“ 1700 godina.
s.M. Marta Kegalj