Na 30. u nizu tribina "Jedinstvo u različitosti" što ih priređuju Nadbiskupijski pastoralni institut zajedno s crkvenim pokretima udrugama i zajednicama u četvrtak 16. siječnja u dvorani Vijenac NPI-a u Zagrebu tema je bila "Mediji – vrata istine i vjere".

Ravnatelj NPI dr. Tomislav Markić u pozdravu je istaknuo kako svi živimo u medijskom svijetu i jednostavno je nemoguće ne osjetiti utjecaj medija na naše živote, stoga je i ta tema uvijek aktualna.

Prva uvodničarka glavna urednica Informativne katoličke agencije dr. Suzana Peran govorila je o odnosu Crkve i medija na temelju crkvenih dokumenata. Podsjetila je da Crkva o medijima govori kao o "čudesnim sredstvima" koja trebaju služiti "zajedništvu i napretku" te istaknula važnost širenja Radosne vijesti putem sredstava društvene komunikacije. Pri tome se kao uzori stavljaju Isus, savršeni komunikator, i evanđelisti, rekla je Peran. Kada Crkva govori o medijima, ona govori u kontekstu povijesti spasenja, prihvaća ih kao dio sveopćeg napretka društva i uvijek ih stavljajući u odnos prema ljudskome dostojanstvu. Dakle, mediji moraju biti u službi općega dobra ali kojemu se ne smije žrtvovati dobro pojedinca, upozorila je te podsjetila kako Crkva ističe medije kao mjesto dijaloga, ali govori i o dužnostima i pravima kako komunikatora, tako i primatelja poruke. U tom vidu posebno je bitan odgoj za medije, koji još nije potpuno zaživio. Upozorila je također na važnost osnaživanja crkvenih medija koji su glas Crkve i Evanđelja u javnosti, te na potrebu pastorala novinara, posebice novinara-katolika koji djeluju u svjetovnim medijima. No, upozorila je kako valja razlikovati ulogu svjetovnih i katoličkih medija, jer često dolazi do nerazumijevanja. Uloga svjetovnih medija je informirati, obrazovati i zabaviti, i oni Crkvi pristupaju kao bilo kojoj drugoj ustanovi u društvu, dok je uloga katoličkih medija informirati, formirati, okupiti vjernike i utvrditi ih u vjeri. U vidu prenošenja poruke, Peran je istaknula važnost poznavanja zakonitosti medija. Upozorivši na brzi razvoj i porast korisnika društvenih mreža, čiji su korisnici posebno mladi, istaknula je, potkrijepivši to i citatima iz papinskih poruka za Dan sredstava društvenoga priopćavanja i rezultatima istraživanja, da su upravo društvene mreže područje nove evangelizacije i da se s pravom postavlja pitanje "kako kršćanskom porukom doprijeti do pojedinaca na čiji život uvelike utječu internetski sadržaji i društvene mreže".

Urednica vjerskog programa na Hrvatskom katoličkom radiju mr. Tanja Popec u izlaganju "Katoličke radijske postaje u novoj evangelizaciji", ukazujući na radio kao gotovo najbrži medij, istaknula je njegove osobine koje Crkva mora iskoristiti u novoj evangelizaciji: povjerenje slušatelja i odgovornost zbog dohvatljivosti i svakodnevne prisutnosti radija kod publike. Citirala je prof. Francesca Cassettija s Katoličkog sveučilišta u Milanu koji je na prošlogodišnjem Kongresu o katoličkim radijskim postajama Papinskog vijeća za sredstva društvenog priopćavanja u Rimu postavio najnoviju "dijagnozu" svijeta kojem je poslan služiti katolički radio: "U stvarnosti, kada smo preplavljeni kulturom bolnih točki i relativizma, radio može služiti Božjoj istini obasjavajući njome, u vjeri i svjetlu nauka, izazov čovječnosti i čovječanstva." Stoga, prof. Cassetti ističe potrebu "vratiti se radijskoj misiji, a ona je povratak glasu koji će biti glas sadašnjega društva." Istaknula je i izazove s kojima se radijske postaje danas susreću: jaka konkurencija, dominacija marketinga nad programskim sadržajem, dominacija glazbe nad govornim programom, razvoj on line medija te promjene u navikama slušatelja. Kako u svemu tome može uspjeti katolička radijska postaja? "Potrebno je poznavati zakonitost toga medija, a izazovi joj samo mogu pomoći da prati korak svijeta u kojega – kreativnošću Duha – mora unijeti živu Riječ. Izazovi ne bi trebali biti kočnica razvoja, već poticaj. Ako znamo ključ uspjeha, zašto ga dovoljno ne koristimo?" upitala je i istaknula koji su parametri važni za uspjeh radijske postaje: "proizvoditi događaje, znati nametati teme, sačuvati objektivnost, autentičnost".

Govoreći o načinu na koji Crkva danas treba djelovati kroz katoličke radijske postaje, Popec je rekla da nije dovoljan apologetski pristup, samo obrana Crkve. To je tek gašenje požara. Radio, kao najbrži i najdohvatljiviji medij, mora činiti brze i čvrste korake, i neprestano gledati i ići naprijed. Crkva Evanđelje mora znati odjenuti u radijsko ruho, upozorila je, te zaključila "katoličke radijske postaje ne smiju biti stara vrata koja škripe kad se, možda i teško, otvaraju, već to čine lagano odškrinuta tako da potaknu radoznalost slušatelja i njegovom uhu i srcu učine ugodnim ljepotu vjere koja nije tek jeftina utjeha za tužne i usamljene, već radost i začin života koji ne ostavlja ravnodušnima – ni vjernike, ali i druge koji se možda slučajno zaustave na katoličkim frekvencijama."

Svoje iskustvo komunikacije putem medija, posebno na društvenim mrežama i portalima s prisutnima je podijelio o. Ike Mandurić, DI. Ističući kako nije stručnjak za računala i područje medija, već svećenik, rekao je da se svaki kršćanin, ma "koliko da je nevješt s medijima, treba ponašati kršćanski, navjestiteljski, prema Pavlu 'tko je susreo Krista, ne može šutjeti'". K tomu je upozorio na tri tipična podcjenjivanja, odnosno precjenjivanja koja se događaju nama kršćanima u odnosu na one koji ne vjeruju, a ona su: da druge podcjenjujemo jer ne vjerujemo da i u njima ima dobrote, odnosno precjenjujemo njihovu zloću. Nadalje, podcjenjujemo njihovo znanje, a precjenjujemo neinformiranost i sumnjičavost. Uvijek sam primjećivao da medijski prostor jako utječe na mišljenje ljudi, a nama je na neki način "otet". Facebookom se stvorila prilika da budemo kreatori javnog mišljenja. Kao svećenik osjećam potrebu, smatram da je važno, da moram sudjelovati. To činim bez ikakve strategije da ostavljam traga na tom području, rekao je. O. Ike također je istaknuo da je važno ponavljati ono što je bit kršćanske vjere , kako to sada čini papa Franjo, ali na jasan način – da Bog voli sve ljude, da nam je stalo do svake osobe i njezina dostojanstva.

U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Danijela Sisgoreo Morsan i Ćirilo-Metodov kor u muškom sastavu. (IKA)