Od 19. do 22. rujna 2019.god. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, održana je Druga europska konferencija na temu: „Formacija i prevencija – moć kao služenje“. Cilj konferencije je pomoći svima koji su na bilo koji način uključeni u proces formacije svećenika, redovnika i redovnica  u vidu njihova profesionalnog osnaživanja i prevencije određenih zloputreba moći i položaja u Crkvi, napose onih koje se odnose na seksualno zlostavljanje. U središtu je bilo promišljanje o ulozi moći u pozitivnom i negativnom svjetlu te njeni učinci na drugoga. Sudjelovalo je 130 sudionika iz 20 zemalja, a među njima bile su i sestre Služavke Maloga Isusa: s. Anamarija Kesten, s. Marija Filipović, s. Marina Mužinić te novakinje: s. Rita Oborović, s. Mihaela Martinović i s. Tajana Andrle.

Organizatori skupa bili su Hrvatska biskupska konferencija i Hrvatsko katoličko sveučilište, uz potporu Kongregacije za kler, Vijeća europskih biskupskih konferencija, Centra za zaštitu djece na Papinskom sveučilištu Gregoriana, Teološkog fakulteta Središnje Italije u Firenci te znanstveno supokroviteljstvo Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i materijalnu podršku zaklada Renovabis i Kirche in Not. 

Konferencija je svečano otvorena u četvrtak 19. rujna u 18 sati pozdravnim govorom zadarskog nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimira Puljića nakon čega je uslijedio molitveno-meditativni program te dva predavanja u okviru naslovljene teme. Prvo predavanje pod naslovom „Moć kao služenje: biblijsko-evanđeoski i teološki pristup“ održala je doc.dr.sc. Silvana Fužinato, bibličarka te u njemu istaknula Kristovu moć služenja čovjeku u svrhu spasenja temeljeći svoje izlaganje na evanđelju po Mateju. Središnja misao njenog izlaganja je bilo služenje i sebedarje drugome kao jedini istinski način moći po primjeru Isusa Krista, Sina Čovječjeg koji je došao služiti, a ne da bude služen (usp. Mt 20,28). Drugo predavanje imao je mons. Marek Forgáč, pomoćni biskup u Košicama, teolog i psiholog na temu „Moć kao služenje: stvarnost koju živimo unutar crkvenih struktura“. Mons. Forgáč progovorio je o odnosu struktura u Crkvi i međusobnim odnosima koji Crkvu čine živim Kristovim Tijelom. Ukazao je na tri opasnosti koje se mogu kriti među vrijednostima, potrebama i stavovima članova Crkve, a to su ambicije, narcizam i kontrola. Kao prijedlog odgovora na zloupotrebu moći dao je slijedeće: potreba zdravog i živog odnosa s Bogom; zdrava, zrela i snažna osobnost pojedinca te zdravi odnos s drugima u otvorenosti služenja. Prvi dan završio je sa svečanim prijemom u 20.15 sati. 

Drugi dan konferencije, u petak 20. rujna, sudionici su slušali stručna predavanja na temu „Zagrliti ranjivost“. S početkom u 9 sati ujutro, zajedničko predavanje pod nazivom „Ranjivost u nama i u drugima – rizik, dar i izazov služenju“  održao je prof.dr.sc. Stefano Guarinelli, teolog, psiholog, psihoterapeut, čime je sve nazočne uveo u vođeno osobno promišljanje o vlastitoj ranjivosti. Uslijedila je zatim zajednička molitva kao odjek predavanja i osobnog promišljanja. Nakon kratke pauze, u radionicama u četiri grupe razgovaralo se o važnosti teme za početnu i trajnu formaciju te su se međusobno dijelila iskustva. U poslijepodnevnom terminu sudionike se uvelo u temu zloupotrebe moći, a potom je bila sesija pet istovremenih predavanja koja su se mogla pratiti prema vlastitom izboru samih sudionika. Nakon toga, bila je razmjena u grupama o istoj temi. Dan je završio zajedničkom završnom molitvom. 

Treći dan konferencije, u subotu 21. rujna, promišljalo se o radosti zvanja i služenja kroz temu dana: „Radosno služiti – pozvani služiti“. Dan je započeo molitvom, a zatim je predavanje s naslovom „Preduvjeti radosnog služenja“ održao prof. dr.sc. Ante Vučković, OFM, teolog i filozof, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. On je progovorio o aktualnosti i neaktualnosti teme služenja, a svoje izlaganje temeljio je na Svetom Pismu, osvrćući se na tekst evanđelja Mk 9,33-37, gdje učenici raspravljaju tko je najveći među njima, dok Isus u središte postavlja dijete kao primjer istinske veličine koja se očituje u malenosti i služenju malenima, ranjivima, nemoćnima i rubnima. Prof. Vučković upozorio je na opasnost moći koja traži prva mjesta te pronalazi svoje skrovište unutar retorike o služenju. Istaknuo je, također, pozitivan vidik moći i važnost njene transparentnosti na način da se vrši u svjetlu istine i bez prikrivanja šutnjom. Kao primjer pozitivne moći naveo je slušanje drugoga i davanje prostora drugome. 

Uslijedio je rad u grupama po profesijama gdje su svoja iskustva izmijenili kandidatice, novakinje i postulantice, potom magistre u ženskoj formaciji, odgojitelji i duhovnici u muškoj formaciji, biskupi, rektori i vicerektori sjemeništa i bogoslovija, vanjski suradnici stručnjaci, laici koji sudjeluju u formaciji (psiholozi, pedagozi, sociolozi i ostali) te djelatnici u pastoralu, župnici, redovnice i redovnici, vjeroučitelji i drugi. Po završetku rada u grupama, predstavljeni su izvještaji svake grupe u zajedničkom završnom susretu te podijeljeni osobni odjeci pojedinih sudionika konferencije. Treći dan konferencije završio je zahvalama organizatora i molitvenim dijelom, nakon čega je sudionicima konferencije bilo omogućeno razgledavanje grada Zagreba uz stručno vodstvo te upriličena svečana večera uz kulturni program. 

Konferencija je završena svetim misnim slavljem u nedjelju 22. rujna 2019. u zagrebačkoj katedrali koje je predslavio kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebački. 

Sudjelovanje na ovoj konferenciji je veliko bogatstvo kako na osobnoj tako i na zajedničkoj razini u promišljanju o početnom i trajnom odgoju. U radosti i zajedništvu s drugima moglo se doživjeti ljepotu Crkve i na poseban način njenu majčinsku brigu za sve njene članove, a napose one najranjivije. 

Ovom konferencijom upućen nam je svima poziv na zauzetu izgradnju mističnog Kristova Tijela kroz služenje i sebedarje kao jedini izraz moći. Potpomognuti Božjom milošću hodimo zajedno tim putem i neka nas u našim nastojanjima uvijek vodi Isus Krist koji je svoju moć sakrio u nemoć učinivši se malenim i blizim svakom čovjeku. 

s. Marina Mužinić