Stadlerovo u sarajevskoj katedrali, 8. siječnja 2024.
Stadlerovo u sarajevskoj katedrali, 8. siječnja 2024.
Utorak, 9. 1. 2024.Na blagdan Gospe Brze Pomoći, u ponedjeljak 8. siječnja 2024. godine u katedrali Srca Isusova u Sarajevu obilježen je Stadlerov dan. Svetom misnom slavlju prethodila je molitva svete krunice koju su predmolili Prijatelji Malog Isusa iz Viteza koji su zajedno sa sestrama iz samostana sv. Josip i Doma Sv. Josipa u Vitezu hodočastili u Sarajevo na grob oca Siromaha – sluge Božjega nadbiskupa Josipa Stadlera.
Euharistijsko slavlje predslavio je katedralni župni vikar vlč. Štefan Marković uz koncelebraciju mons. Pave Jurišića, postulatora kauze za proglašenje blaženim sl. Božjega Stadlera i prepošta Stolnog kaptola vrhbosanskog i vlč. doc. dr. sc. Josipa Kneževića, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Vlč. Marković se u prigodnoj propovijedi zapitao koje su to osobine koje krase svetce katoličke crkve? Koje su to osobine pomoću kojih su oni dospjeli do visina kreposnog života i svetosti? Zašto je Stadler bio sveta života? Što ga je dovelo do svetosti? Najjasnije je to izrekao Sv. Ivan Bosco koji je istaknuo tri osobine svetaca: prva osobina jest duboka povezanost sa Blaženom Djevicom Marijom; druga osobina jest velika ljubav prema Euharistiji i treća osobina jest duboka odanost Svetom Ocu. Kako je danas i blagdan Gospe Brze Pomoći, vlč. Štefan se posebno zadržao upravo na prvoj osobini koja je krasila i slugu Božjeg Josipa Stadlera. Istaknuo je kako je upravo Stadler prvi na hrvatski jezik preveo jedno prevažno djelo u povijesti kršćanstva a to je „Rasprava o pravoj pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji“ koje je napisao sv. Ljudevit Montfortski. I sam Stadler je više puta rekao da ga je to djelo formiralo, kao što je formiralo sv. Ivana Pavla II, blaženog Alojzija Stepinca, kardinala Kuharića, oca Antu Antića i mnoge druge. „Čini mi se, svi sveti iz hrvatskoga naroda bili su oblikovani po ovom djelu, a evo Josip Stadler je prvi preveo to djelo na hrvatski jezik i time utjecao na povijest našeg naroda“, istaknuo je vlč. Štefan. Zatim je iznio sedam divnih učinaka ove pobožnosti, u nadi da će barem nekog od prisutnih potaknuti da pročita ovo divno djelo sv. Ljudevita Montfortskog.
Misna čitanja i liturgijsko pjevanje animirali su Prijatelji Malog Isusa predvođeni s. M. Danicom Bilić.
Nakon popričesne molitve svi prisutni u katedrali okupili su se oko groba nadbiskupa Stadlera te izmolili molitvu za njegovo proglašenje blaženim.
s. M. Pia Pilić