24. veljače 2025.

II. Premudri arkanđele sveti Rafaele, koji si mladoga Tobiju sačuvao od smrtne opasnosti kod rijeke Tigris tako da si ga poučio kako uhvatiti veliku ribu koja ga je htjela proždrijeti (usp. Tob 6,1-6), pouči i mene kako izbjeći napade paklene nemani koja me posvuda okružuje i želi upropastiti moju dušu.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Litanije sv. Rafaelu arkanđelu

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo jedan, Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, Kraljice anđela, moli za nas

Sv. Rafaele, moli za nas

Sv. Rafaele, obdaren milošću Božjom, moli za nas

Sv. Rafaele, savršeni štovatelju Božje riječi,

Sv. Rafaele, strahu demona,

Sv. Rafaele, istrebitelju zla,

Sv. Rafaele, zdravlje bolesnih,

Sv. Rafaele, naš branitelju na sudu,

Sv. Rafaele, zaštitniče putnika,

Sv. Rafaele, tješitelju zarobljenika,

Sv. Rafaele, radosti očajnih,

Sv. Rafaele, ispunjen gorljivošću za spas duša,

Sv. Rafaele, čije ime znači Bog liječi,

Sv. Rafaele, ljubitelju milosrđa,

Sv. Rafaele, biču zlih duhova,

Sv. Rafaele, pomoćniče u pošastima, gladi i ratu,

Sv. Rafaele, anđele mira i blagostanja,

Sv. Rafaele, obdaren milošću liječenja,

Sv. Rafaele, voditelju u krepostima i pobožnostima

Sv. Rafaele, pomoći svih onih koji te zazivaju,

Sv. Rafaele, koji si bio pratitelj i zaštitnik mladom Tobiji na njegovom putovanju,

Sv. Rafaele, o kojemu Pismo govori: Rafael, sveti anđeo Božji, poslan je da izliječi,

Sv. Rafaele, naš odvjetniče,

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Moli za nas, sv. Rafaele arkanđele,

Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!

Pomolimo se:

Slavni arkanđele sveti Rafaele, veliki kneže nebeskoga dvora, vođo putnika na kopnu i moru, tješitelju žalosnih, utočište grešnika, molim te da mi pomogneš u svim mojim potrebama i mukama života kao što si pomogao mladiću Tobiji u njegovim progonstvima. Budući da si ti lijek Božji, ponizno te molim da izliječiš moju dušu od brojnih nemoći i tijelo od svih zala koja me muče. Na poseban te način molim, isprosi mi krepost čistoće da zaslužim biti živi hram Duha Svetoga.

3. Najbolje će biti, da se sve jednako na svim mjestima, gdje jeste, zahvalite vanjskim načinom ovako:

Dne 23. ovoga mjeseca neka se mjesto razmišljanja (meditacije) u jutro pročita 25 glava prve knjige iz Tome Kempenca. Toga dana neka se sve ispovjede, a slijedeći dan pod svečanom misom neka se pričeste.

Dne 24. iza svečane pjevane mise neka se pred Presv. sakramentom ispjeva ili izmoli Tebe Boga hvalimo (Te Deum laudamus), a onda prije Tantum ergo neka se kao molitva pročita 10 glava treće knjige iz Tome Kempenca.

Isti dan 24. po podne neka bude večernja, pri kojoj neka se iz »Rajskih vrata« str. 157 »četvrti dan devetnice: Rogjenje Isusovo u štali Betlehemskoj« sve izmoli, kako je ongje naznačeno. A na koncu molitava iza litanija o presv. imenu Isusovu neka se sve posvete bl. dj. Mariji molitvom bl. Ludviga M. Grignona Montfortskoga, kako je na str. 343 u molitveniku »Rajska vrata«, a onda neka se pjeva Tantum ergo i dadne blagoslov. Po blagoslovu neka se ispjeva sva pjesma »O Isuse poljubljeni...«

4. Osim tim vanjskim načinom valja da se Malomu Isusu zahvalite nutarnjim duhovnim načinom, ako hoćete, da mu posve ugodite. Šta on od Vas traži? zašto Vas je oko sebe sabrao iz raznih krajeva? Zato, da mu kao prave služavke služite, dakako ne kako Vi hoćete, nego kako on hoće i želi. U tome bo sastoji savršenost svakoga čovjeka, da bude ono, što treba da bude. Kao što je savršen sudac, obrtnik, seljak, koji pribavivši si potrebito znanje ili umjetnost ili spretnost, dužnosti sudačke ili obrtničke ili seljačke onako obavlja, kako treba; tako se iziskuje od služavke Maloga Isusa, da si pribavi znanje o svojim dužnostima, a onda da ih savjesno i točno i postojano obavlja, tako da s vremenom postane prava i savršena služavka. A ne treba joj puno istraživati, koje su to dužnosti, pošto su one točno pobilježene u pravilima odobrenim od sv. Stolice, a kojima su temelj zapovijedi Božje i tri zavjeta njemu na slavu prihvaćena. To je Božja volja, koje se svaka od Vas treba da drži, i drugo se ništa od Vas ne iziskuje. Tako je sv. Pavao prve kršćane poučavao u njihovim dužnostima, da im je dao naputak, neka brižno ispitaju ter nastoje o tome se osvjedočiti, što Bog od njih hoće, to jest što je pred Božjim očima najbolje i njemu najdraže. Evo riječi sv. Pavla (Rimlj. 12,2): »Nemojte se prilagoditi ovomu svijetu, nego se prenačinite obnovljenjem uma svojega: da kušate, koja je volja Božja dobra, i ugodna i savršena.« Ne vladajte se dakle prema ovomu vijeku, nego se promijenite i prenačinite i obnovite misli svoje i želje srca svoga, neka bi se sve odnosile na Boga i podvrgavale se u svem njegovoj svetoj volji. (Iz Okružnice nadbiskupa Josipa Stadlera za 25. godišnjicu Družbe SMI, Sarajevo, 15. listopada 1915., točka 3. i 4.)

Poticaj na razmišljanje

Kaže Sluga Božji nadbiskup Stadler da se „savršenost svakoga čovjeka sastoji u tome da bude ono što treba da bude“. A mi jednostavno trebamo biti „slika Božja“ u ovome svijetu.

Zapitajmo se stoga koliko smo ono što trebamo biti, koliko smo „slika Božja“ drugima oko nas?

Dopustimo Bogu da nas On mijenja promjenom našeg razmišljanja, kako bismo mogli razabrati i prihvatiti što On želi, što je dobro i Njemu ugodno!