III. Ljubljeni arkanđele sveti Rafaele, koji si dopratio Tobiju u Mediju i sam pošao u grad Rages kako bi od Gabaela podigao veći dug u novcu koji je Tobija bio založio (usp. Tob 9,1-6), molim te, zagovorniče moje duše kod Gospodina, isprosi mi oproštenje svih dugova zbog mojih grijeha kod Boga.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Litanije sv. Rafaelu arkanđelu

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo jedan, Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, Kraljice anđela, moli za nas

Sv. Rafaele, moli za nas

Sv. Rafaele, obdaren milošću Božjom, moli za nas

Sv. Rafaele, savršeni štovatelju Božje riječi,

Sv. Rafaele, strahu demona,

Sv. Rafaele, istrebitelju zla,

Sv. Rafaele, zdravlje bolesnih,

Sv. Rafaele, naš branitelju na sudu,

Sv. Rafaele, zaštitniče putnika,

Sv. Rafaele, tješitelju zarobljenika,

Sv. Rafaele, radosti očajnih,

Sv. Rafaele, ispunjen gorljivošću za spas duša,

Sv. Rafaele, čije ime znači Bog liječi,

Sv. Rafaele, ljubitelju milosrđa,

Sv. Rafaele, biču zlih duhova,

Sv. Rafaele, pomoćniče u pošastima, gladi i ratu,

Sv. Rafaele, anđele mira i blagostanja,

Sv. Rafaele, obdaren milošću liječenja,

Sv. Rafaele, voditelju u krepostima i pobožnostima

Sv. Rafaele, pomoći svih onih koji te zazivaju,

Sv. Rafaele, koji si bio pratitelj i zaštitnik mladom Tobiji na njegovom putovanju,

Sv. Rafaele, o kojemu Pismo govori: Rafael, sveti anđeo Božji, poslan je da izliječi,

Sv. Rafaele, naš odvjetniče,

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Moli za nas, sv. Rafaele arkanđele,

Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!

Pomolimo se:

Slavni arkanđele sveti Rafaele, veliki kneže nebeskoga dvora, vođo putnika na kopnu i moru, tješitelju žalosnih, utočište grešnika, molim te da mi pomogneš u svim mojim potrebama i mukama života kao što si pomogao mladiću Tobiji u njegovim progonstvima. Budući da si ti lijek Božji, ponizno te molim da izliječiš moju dušu od brojnih nemoći i tijelo od svih zala koja me muče. Na poseban te način molim, isprosi mi krepost čistoće da zaslužim biti živi hram Duha Svetoga.

5. Toga ne možete Vi istina bez milosti Božjih izvesti, jer je on sam kazao, da nitko ne može ništa za spasenje duše svoje učiniti bez njegove milosti; ali on je kako svakomu čovjeku, tako i svakoj od Vas pripravio obilnih milosti; ali kakovih? Samo takovih, da svaka od Vas bude savršena u svojem stališu. Ljuto biste se Vi prevarile, kada biste povjerovale, da Bog svima svakovrsnih milosti daje. Bog ko Bog kako je dobar, tako je i mudar. A na njegovu mudrost spada, da on blago svojih milosti dijeli po stanovitoj vagi i mjeri i u stanovitom broju. Tako je on za svaku od Vas i za sve Vas pripremio ne drugih milosti, nego samo one, koje odgovaraju Vašemu stališu i koje se s njime podudaraju. Tomu nas sv. Pavao uči u svojim poslanicama na više mjesta. Ima raznih milosti, tvrdi on, a te različite milosti imaju različite vrhunaravne učinke, a sve biva utjecanjem istoga Duha svetoga, koji sve u svem tvori. I kao što oko nema snage da čuje, a uho nema sile da gleda, niti je narav dala oku ili uhu drugih sila, nego samo takove, koje su im vlastite za njihovo djelovanje, dakle oku da gleda, a uhu da čuje; tako dijeli Bog, koji je od svoje crkve načinio duhovno tijelo, ljudima, koji su udi te crkve, svoje milosti samo odnosno na ono djelovanje, za koje je svatko opredijeljen ili doznačen. On daje milost, da zapovijeda, onomu, koji treba da zapovijeda, a onomu, koji treba da sluša, daje milost, da sluša. Jest izvan svake sumnje, da mi ne ćemo inače ništa dobra učiniti, osim onoga, za što nam je Bog svoju milost podijelio, i da ništa od onoga, što izvan granica te milosti užčinimo, ma to i ne znam kako dobro izgledalo, ne će nama koristiti. Ako dakle ona, kojoj je dana milost, da ju drugi vodi, sama hoće da druge ravna i vodi, kao što to na žalost češće biva; onda ona, osim što ništa ne čini od onoga, što si je činiti preduzela, jer joj u tu svrhu nije milost dana, pada, a da ni ne opazi, u grijeh utvaranja, pa kuša Boga, jer ili moli milosti, na koje nema prava, ili misli, da će ono moći izvesti bez milosti, što je djelo milosti. I ona tako pokvari djelo milosti, i to pokvareno djelo milosti ne samo da je ne usavršava, nego postizava posve protivan učinak. Mi bo vidimo, da dobra djela što se čine izvan stališa, ne služe ničemu drugomu, nego oholosti, tvrdoglavosti u branjenju svojih misli, i mnogim nesavršenostima. A zašto? Zato, jer ne proističu iz vrela milosti, nego dolaze od nas samih; dočim dobra djela, ako su učinjena u vlastitom stališu, donose sa sobom osobit blagoslov: blagoslov svetosti za onu, koja ih čini, i blagoslov dobra primjera za druge.

(Iz Okružnice nadbiskupa Josipa Stadlera za 25. godišnjicu Družbe SMI, Sarajevo, 15. listopada 1915., točka 5.)

Poticaj na razmišljanje

Podsjetimo se: „Različiti su dari, a isti Duh; i različite službe, a isti Gospodin; i različita djelovanja, a isti Bog…“               

Zar nam ta riječ Svetoga pisma nije dovoljna da shvatimo da svetost nije u poslu koji radimo, nego u radosnomu prihvaćanju onoga što nam je dano raditi?

Sluga Božji Josip Stadler nas upozorava i potiče „da dobra djela što se čine izvan stališa, ne služe ničemu drugomu, nego oholosti, tvrdoglavosti u branjenju svojih misli, i mnogim nesavršenostima. A zašto? Zato, jer ne proističu iz vrela milosti, nego dolaze od nas samih; dočim dobra djela, ako su učinjena u vlastitom stališu, donose sa sobom osobit blagoslov: blagoslov svetosti za onu, koja ih čini, i blagoslov dobra primjera za druge“. Razmišljajmo o ovome u srcu!