V. Dobri arkanđele sveti Rafaele, koji si Saru čudesno oslobodio od đavolskoga utjecaja i priskrbio joj sretan brak s Tobijom (usp. Tob 8,1-18) molim te, isprosi mi milost da moja duša postane slobodna od svih strasti te se kao zaručnica živom vjerom i gorućom ljubavlju sjedini s Isusom.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Litanije sv. Rafaelu arkanđelu

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo jedan, Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, Kraljice anđela, moli za nas

Sv. Rafaele, moli za nas

Sv. Rafaele, obdaren milošću Božjom, moli za nas

Sv. Rafaele, savršeni štovatelju Božje riječi,

Sv. Rafaele, strahu demona,

Sv. Rafaele, istrebitelju zla,

Sv. Rafaele, zdravlje bolesnih,

Sv. Rafaele, naš branitelju na sudu,

Sv. Rafaele, zaštitniče putnika,

Sv. Rafaele, tješitelju zarobljenika,

Sv. Rafaele, radosti očajnih,

Sv. Rafaele, ispunjen gorljivošću za spas duša,

Sv. Rafaele, čije ime znači Bog liječi,

Sv. Rafaele, ljubitelju milosrđa,

Sv. Rafaele, biču zlih duhova,

Sv. Rafaele, pomoćniče u pošastima, gladi i ratu,

Sv. Rafaele, anđele mira i blagostanja,

Sv. Rafaele, obdaren milošću liječenja,

Sv. Rafaele, voditelju u krepostima i pobožnostima

Sv. Rafaele, pomoći svih onih koji te zazivaju,

Sv. Rafaele, koji si bio pratitelj i zaštitnik mladom Tobiji na njegovom putovanju,

Sv. Rafaele, o kojemu Pismo govori: Rafael, sveti anđeo Božji, poslan je da izliječi,

Sv. Rafaele, naš odvjetniče,

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Moli za nas, sv. Rafaele arkanđele,

Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!

Pomolimo se:

Slavni arkanđele sveti Rafaele, veliki kneže nebeskoga dvora, vođo putnika na kopnu i moru, tješitelju žalosnih, utočište grešnika, molim te da mi pomogneš u svim mojim potrebama i mukama života kao što si pomogao mladiću Tobiji u njegovim progonstvima. Budući da si ti lijek Božji, ponizno te molim da izliječiš moju dušu od brojnih nemoći i tijelo od svih zala koja me muče. Na poseban te način molim, isprosi mi krepost čistoće da zaslužim biti živi hram Duha Svetoga.

7. Od raznih i mnogih poslova svaka od Vas ima svoje stanovite poslove, koje treba Bogu na slavu da savjesno obavlja, jer ako je nitko ne vidi, Bog ju vidi, komu će morati svaka za svaki posao, za svaku riječ i za svaku misao i želju račun dati. Ali ima jedan posao megju svima najvažniji za svaku napose i za sve zajedno, posao, o kojem svi ostali ovise, posao, o kom ovisi spasenje duše Vaše. Budete li taj posao dobro obavljale, obavljat ćete i sve druge dobro, i spasit ćete duše svoje; zanemarite li taj glavni Vaš posao, ne ćete imati blagoslova niti za dobro obavljanje drugih poslova, a svakako ćete izgubiti duše svoje. Koji je to tako važni posao, koji se iz ništetnih razloga kad i kad ispušta? Molitva, taj sveti i prijateljski i djetinji razgovor sa samim Gospodinom Bogom, Ocem i najvećim dobročiniteljem našim.

Bez milosti Božjih ne može nitko zapovijedi njegovih, ni crkvenih, ni dužnosti svojega zvanja vršiti; dakle ne može se nitko bez milosti Božjih spasiti. A tih milosti od ljudi, koji su k razumu došli, ne može nitko dobiti bez molitve. Bog zna naše potrebe i bez nas; no nije za to molitva nužna, da Bog od nas istom sazna naše potrebe, nego on je gospodar svih svojih dobara i darova, i hoće ih rad svakomu dati, ali pod uvjetom, da se za njih moli: Molite, glasi zapovijed, i primit ćete. I najbolji roditelji znadu za potrebe svoje djece, a ipak hoće, neka ih djeca mole, kada šta trebaju, da time pokažu svoju ovisnost o njima; da ih više ljube, kada vide, s kako velikom brižljivošću nastoje, da joj sve pribave; da više cijene same darove, kada opaze, kako su dragocjeni; da im budu zahvalni. Tako i Gospodin Bog hoće, da ga u molitvi priznamo svojim Bogom i gospodarom našega života i smrti, osnutkom svake milosti, svake dobrote, svakoga dara, tako da, kada nam molitvu usliša, kada nam darove svoje milosti i obilne učinke svoje ljubavi podijeli, svakoga obveže i reć bi prisili, neka mu bude zahvalan, poslušan, srcem i ljubavlju i revnošću odan.

Bez milosti dakle ne može nitko spasiti svoje duše; a tih milosti, osim prvih što jesu poziv k vjeri ili k pokori što Bog i neumoljen daje, ne daje nikomu bez molitve; osobito ustrajnosti u milosti do smrti ne prima nitko, ako se za tu milost ustrajno ne moli. Bez molitve se dakle ne može nitko spasiti. Prema tome naš Spasitelj često na srce i stavlja, neka se molimo: Treba uvijek moliti (Luk. 18,1). Molite se, da ne padnete u napast (Luk. 22,40). Molite, i primit ćete (Iv. 16,24). Slično sv. Pavao: Molite se bez prestanka (1. Solunj. 5,18).

Odatle slijedi prvo, da Bog nikoga, koga je ili krštenjem ili pokorom opravdao, ne zapušta, ako od njega ne bude zapušten; drugo, da se nitko ne može ispričati svojom slaboćom, ni velikom napašću, ni pomanjkanjem milosti Božje. Ne može se ispričati svojom slaboćom, jer molitvom se prima jakost; ne velikom napašću, jer Isus zapovijeda: molite se, da ne padnete u napast. A sv. Pavao izrično uči (1. Kor. 10,13): Bog je vjeran, koji vas ne će pustiti, da se preko vaših sila kušate; ne pomanjkanjem milosti, ili time, da je šta nemoguće izvesti, kao zapovijed, da ljubimo svoje neprijatelje; jer sv. Augustin, a s njim sva naša crkva, nauča: Bog ne zapovijeda nemogućih stvari, nego zapovijedajuć opominje, da činiš što možeš, a moliš, što ne možeš, i pomaže te, da uzmogneš. Nije dakle nemoguće, ljubiti svoje neprijatelje, niti se smiješ ispričavati tom nemogućnošću, da opravdaš svoju osvetu i mržnju na neprijatelja, jer je molitva ono sredstvo, kojom se sve postizava i prevladava.

Prekrasno sv. Petar Alkantarski (Stelzig o njeg. životu) sve vrline molitve obuhvata ovim riječima: »Molitva je hrana ljubavi, jačanje vjere i utvrda ufanja. Ona veseli srce, dovodi do spoznanja istine, prevladava napasti, odgoni žalost, odlukama daje nove jakosti i pobugjuje u umornoj duši novu revnost za pobijanje mlakosti. Molitva uništuje hrgju grijeha i rasplamćuje na novo tinjajući oganj nebeskih želja i božanske ljubavi. O kako je moćna zasluga molitve, kada može i nebo otvoriti.«

Da pak molitva sv. regulom propisana, osobito moljenje brevijara pred Bogom puno više vrijedi od svih osobnih (privatnih) molitava, što si je koja po svojoj glavi nametnula, jest poznata stvar, kao što se to vidi iz života sv. Magdalene Pacijske. Kada ju je koja od duhovnih kćeri zamolila, neka smije izostati iz kora od moljenja brevijara, da za se moli, znala joj je odgovoriti: »O moja kćeri! Da ti ja to dopustim, ja bih te varala; jer bih te utvrdila u mnijenju: da tvoja pobožnost osobna (privatna) Bogu služi na veću slavu i da mu je milija, nego moljenje brevijara. A ipak privatna molitva zaslugom zaostaje daleko za moljenjem brevijara.«

Iz svega se vidi, kako zlo rade one, koje iz ništetnih razloga izostavljaju svoje propisane molitve, čime i te kako pogibelji izvrgavaju spasenje duše svoje. Zato si dobro zapamtite i duboko u srce usadite ove spasonosne riječi, koje je veliki svetac Alfonzo Ligori izrekao: »Tko se Bogu moli, sigurno će se spasiti; tko se ne moli, sigurno će se osuditi. Svi, koji su se spasili, spasili su se po molitvi. Svi, koji su osugjeni, osugjeni su, jer se nijesu Bogu molili, i to će ih u paklu najviše k zdvojnosti dovesti, da su se po molitvi mogli tako lako spasiti, a sada da nemaju više vremena, da to učine.«

A gle od izbrojenih časa, i tebi će, smrtniče, zadnji brzo kucnuti... i nikada više. Pamti: Jedanput poginuti, jest vječno. (Iz Okružnice nadbiskupa Josipa Stadlera za 25. godišnjicu Družbe SMI, Sarajevo, 15. listopada 1915., točka 7.)

Poticaj na razmišljanje

Znamo da je molitva, po staroj definiciji, razgovor s Bogom. A znamo i to da, ukoliko nam je do nekoga stalo, rado s tom osobom provodimo vrijeme u razgovoru.

Što možemo zaključiti iz naše molitve, našega razgovora s Bogom? Koliko nam je stalo do Njega?

„Od raznih i mnogih poslova svaka od Vas ima svoje stanovite poslove, koje treba Bogu na slavu da savjesno obavlja, jer ako je nitko ne vidi, Bog ju vidi, komu će morati svaka za svaki posao, za svaku riječ i za svaku misao i želju račun dati“. Kako živim u prisutnosti Boga koji me neizmjerno ljubi?