“Karolu s ljubavlju”
"Karolu s ljubavlju" – naslov je večeri sjećanja na blaženog papu Ivana Pavla II. održane u povodu osme obljetnice njegove smrti u utorak 2. travnja u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu na poticaj novinara i voditelja Hrvatskoga katoličkog radija Domagoja Pejića.
"Karolu s ljubavlju" – naslov je večeri sjećanja na blaženog papu Ivana Pavla II. održane u povodu osme obljetnice njegove smrti u utorak 2. travnja u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu na poticaj novinara i voditelja Hrvatskoga katoličkog radija Domagoja Pejića.
"Ne želim da se Ivana Pavla II. zaboravi", poručio je Pejić, sjećajući se prošlogodišnjeg 2. travnja kada na misnom slavlju toga dana svećenik uopće nije spomenuo obljetnicu Papine smrti. A riječ je o papi koji je Hrvatsku volio gotovo kao i svoju domovinu. Osjećaj da sjećanju na Ivana Pavla II. prijeti zaborav, ali i zahvalnost za sve što je učinio za Hrvatsku i Hrvate, Pejića je potaknuo da organizira večer sjećanja na zagrebačkom Kaptolu koja je okupila poznavatelje i štovatelje toga velikog Pape. Program je poduprlo i Veleposlanstvo Republike Poljske u Hrvatskoj. Zamjenik veleposlanika Tomasz Gabor Szeratics istaknuo je da Ivan Pavao II. i njegova baština duboko prožimaju Poljsku i Hrvatsku. "Papin se odnos prema Poljskoj temeljio na ljubavi prema svim ljudima", rekao je, dodavši kako je tu baštinu papa Ivana Pavao II. ostavio svijetu. Govorio je i o papi omiljenom poljskom krajoliku, a posebno o Tatrama gdje je Ivan Pavao II., kako se slikovito izrazio, "punio svoje baterije".
Publicist Stjepan Lice osvrnuo se na Wojtylino služenje bez obzira na pozicioniranost u hijerarhiji. A "biti papa za njega je značilo, jednostavno, biti Božji službenik", što znači ni od koga okrenuti glavu: "Živio je tako i na dijelovima puta na kojima su ga pratili mnogi, i na dijelovima puta na kojima su se njegovi pratitelji prorijedili, pa i na onima kojima je išao gotovo posve sam. I nije prihvaćao da je razlomljenost Božje slike, Božje povijesti s ljudima nešto zadano, nepremostivo. I znao je da čovjek – i kada je papa – uvijek ima razloga moliti za oprost", rekao je Lice. Podsjetio je na njegovo geslo "Totus tuus" koje pokazuje da je "posvojio i Marijin duh i njezine riječi zapisane u Evanđeljima".
Lice je govorio i o Wojtylinoj bliskosti sa sv. Franjom Asiškim kojemu je u Asiz hodočastio u prvim danima svoje papinske službe, moleći kao papa Ivan Pavao II., sin Poljske, da mu pomogne Franjo, "sveti sin Crkve, sin Italije". Lice se osvrnuo i na zadivljujući odnos koji je ovaj veliki Papa imao prema pripadnicima drugih vjerskih zajednica, što je posebno vidljivo u pokretanju molitve "Duh Asiza" 1986. godine: "Strahovi koje su mu isticali neskloni takvom molitvenom okupljanju, nisu ga obeshrabrili. Na njegov proročki poziv uslijedio je jednako tako proročki odziv mnogih ljudi koji vjeruju u jednoga Boga, Oca svih ljudi, mnogih ljudi dobre volje", istaknuo je Lice.
"Silno me dira i svjedočanstvo – upravo moć – njegove staračke nemoći. Svojom je mirnoćom i pouzdanjem, potkraj svojih ovozemnih dana, blagoslovio ovaj na tolike načine uzdrhtali svijet". I kada se gasio njegov zemaljski život, o Uskrsu 2005. godine, Ivan Pavao II. slao je čestitke svojim prijateljima i znancima, podsjetio je Stjepan Lice: "Premda je znao da se bliži vrijeme njegova prijelaza, njemu je bilo posve naravno misliti na one koje mu je život – koje mu je Bog – osobno povjerio. Misliti na njih i ne odlaziti od njih".
O svojim susretima s papom Ivanom Pavlom II. govorio je i mons. Antun Sente ml., stihove Karola Wojtyle kazivao je glumac Dragan Despot, a fra Serafin Sabol na kraju je predstavio 10. obljetnicu Papina trećeg pohoda Hrvatskoj koja će se u Rijeci i na Trsatu obilježiti od 5. do 9. lipnja.
U programu sjećanja na Ivana Pavla II. sudjelovali su Zbor župe sv. Nikole Tavelića iz Kustošije, vokalni sastav "Visla" Udruge Poljaka u Zagrebu, klapa "Bistrica" i Čedo Antolić sa zborom mladih "Hrid". Zagreb, (IKA)
Na ovoj večeri posvećenoj blaženom papi Ivanu Pavlu II. nazočila je časna Majka s. M. Radoslava Radek sa sestrama iz generalne kuće. (s.am)