Otvoreni spisi Sluge Božjega Josipa Stadlera
RIM: Na Kongregaciji za kauze svetaca otvorni su spisi Sluge Božjega Josipa Stadlera. Na sjednici otvaranja spisa su u kancelariji Kongregacije uz postulatora Stadlerove kauze i kancelara mons. Pappalardia bili nazočni i hrvatski kardinali Vinko Puljić i Josip Bozanic, a činu otvaranja osobno je ponazočio i novi pročelnik Kongregacije za kauze svetaca nadbiskup Angelo Amato. Uz ove crkvene visokodostojnike na otvaranje dokumenata došao je i mons. Petar Rajić kao i don Dražen Kutleša, a tu je bila i vrhovna glavarica Stadlerove Družbe sestara Služavki Maloga Isusa s.M. Maria-Ana Kustura, koja nije skrivala svoju radost zbog ovoga čina i da kauza njihova Utemeljitelja polako napreduje.
RIM: Na Kongregaciji za kauze svetaca otvorni su spisi Sluge Božjega Josipa Stadlera. Na sjednici otvaranja spisa su u kancelariji Kongregacije uz postulatora Stadlerove kauze i kancelara mons. Pappalardia bili nazočni i hrvatski kardinali Vinko Puljić i Josip Bozanic, a činu otvaranja osobno je ponazočio i novi pročelnik Kongregacije za kauze svetaca nadbiskup Angelo Amato. Uz ove crkvene visokodostojnike na otvaranje dokumenata došao je i mons. Petar Rajić kao i don Dražen Kutleša, a tu je bila i vrhovna glavarica Stadlerove Družbe sestara Služavki Maloga Isusa s.M. Maria-Ana Kustura, koja nije skrivala svoju radost zbog ovoga čina i da kauza njihova Utemeljitelja polako napreduje.
Sluga Božji Josip Stadler rođen je 24. siječnja 1843. godine u Slavonskom Brodu. U djetinjstvu je ostao bez oba roditelja, tako da je othranjen uz pomoć i ljubav dobrotvora. Školovao se u sirotištima Zagrebačke nadbiskupije, da bi kao srednjoškolac ušao u sjemenište kao kandidat za svećeništvo. Budući je bio izvrstan učenik poglavari ga šalju u Rim na studij teologije. U Rimu je boravio u zavodu Germanukum, a studira na sveucilištu Gregoriana. Nakon što je uspješno završio studij, postigavši doktorat iz filozofije i teologije, u Rimu je 1868. godine zaređen za svećenika, a nakon toga se 1869. vraća u Zagreb i preuzima crkvene i profesorske službe u zagrebačkoj biskupiji. Godine 1881. imenovan je nadbiskupom i metropolitom novouspostavljene crkvene pokrajine u Bosni i Hercegovini.
Stadler dolazi u Bosnu u siječnju 1882., te tima započinje njegovo blagotvorno djelovanje u ovoj pokrajini. Kroz 37 godina rada u Vrhbosanskoj nadbiskupiji ostavio je vidne tragova svoga zalaganja na svim poljima rada. Živio je krjeposnim životom, tako da je glas o njegovom svetačkom liku, usprkos njemu nesklonih povijesnih prilika nakon njegove smrti, ostao živ, posebno u Družbi sestara Služavki Maloga Isusa koju je osnovao. Umro je 8. prosinca 1918. u Sarajevu, a njegovi posmrtni ostatci počivaju u sarajevskoj prvostolnici koju je on uz tolike druge građevine u Nadbiskupiji sam podigao.
Napominjemo da su dokumenti Stadlerove kauze nakon završenog dijecezanskog postupka u Sarajevu bili 30. svibnja ove godine predani nadležnoj Kongregaciji u Rimu. Nakon što je postulator dr. Pavo Jurišić od Kongregacije dobio dekret da je i u rimskoj fazi postupka prihvaćen kao legitimni postulator vođenja ove kauze, on je pismeno zatražio od Kongregacije dekret da se pristupi otvaranju spisa i procjeni vrijednost vođenja postupka na dijecezanskoj razini kao i njezina valjanost. Taj je dekret dobio sredinom rujna ove godine, nakon čega je s kancelarom Kongregacije utvrdio ovaj termin otvaranja spisa.
Sam čin otvaranja započeo je molitvom. Nakon toga Postulator je Kancelaru pokazao dekret koji je primio od Pročelnika Kongregacije nadbiskupa Amata, te utvrđivanja valjanosti dekreta pristupilo se otvaranju paketa sa spisima koji su prethodno bili deponirani u kancelariji Kongregacije. Kancelar je pregledao redoslijed vođenja postupka na dijecezanskoj razini, način kako su poredani dokumenti i obilježene stranice, te je utvrdio da je kauza valjano vođena i da su spisi uredno složeni i predani na Kongregaciju. U daljnjoj fazi predstoji detaljno pregledanje spisa da bi se donijela ocjena valjanosti same kauze.