Talijanski časopis Credere objavio je jučer intervju s papom Franjom uoči početka Jubileja milosrđa, u kojem objašnjava motive sazivanja Svete godine i koja su neka od očekivanja za taj događaj. Podsjetio je da je njegovo prvo obraćanje uz molitvu Angelusa bilo posvećeno temi milosrđa, isto kao i prva homilija koju je imao u vatikanskoj župi sv. Ane. Istaknuo je da slijedi nauk svojih prethodnika o milosrđu, osobito sv. Ivana Pavla II., koji je ustanovio Nedjelju božanskoga milosrđa.

U skladu s tim, osjetio sam da je Gospodinova želja iskazati svoje milosrđe čovječanstvu. To nije nešto što mi je palo na pamet, nego se radi o obnovi tradicije koja je oduvijek postojala – rekao je papa Franjo. Očito je kako je današnjem svijetu potrebno milosrđe i suosjećanje, odnosno sposobnost za empatiju. Naviknuli smo na loše, okrutne vijesti i najgore strahote koje vrijeđaju Božje ime. Svijetu je potrebno otkriti da je Bog Otac, da postoji milosrđe, da okrutnost i osuđivanje nije ispravan put.

Sama Crkva – nastavio je papa Franjo – ponekad zauzima tvrdi stav i upada u iskušenje da ističe samo moralna pravila; mnogi su ljudi isključeni. Još jednom je istaknuo sliku Crkve kao poljske bolnice nakon bitke, napominjući: Svi smo grješnici, svatko od nas nosi nutarnje terete. Napomenuo je da u svijetu vidimo trgovinu oružjem, ubijanje nevinih ljudi na najokrutnije moguće načine te izrabljivanje djece. To je Sveti Otac nazvao „svetogrđem protiv čovječanstva“, zato što je čovjek „svet, slika živoga Boga“. A Otac nam govori: „Prestanite i dođite k meni“.

Papa je rekao kako je svjestan da je grješnik. „Ja sam… čovjek kojemu je oprošteno… Još uvijek griješim i ispovijedam se svakih 15 ili 20 dana.“ Potrebu za Božjim milosrđem osobito je osjetio 1953. godine, kad je ušao u crkvu i ispovjedio se kod nepoznatog mu svećenika. Otada mu se život promijenio i odlučio je postati svećenik. Njegov ga je ispovjednik, koji je bolovao od leukemije, pratio godinu dana.

Nakon pogreba sam gorko plakao, osjećao sam se potpuno izgubljen, kao da sam se bojao da me je Bog napustio. U tom sam se trenutku sreo s Božjom milošću i to je usko vezano uz moje biskupsko geslo: „miserando atque eligendo“ – „smilovavši se i odabirući“ – kazao je Papa.

Jubilej milosrđa također je prigoda da se iznova otkrije Božje „majčinstvo“ – potvrdio je, navodeći knjigu proroka Izaije: čak i kad bi majka zaboravila svoje dijete, Bog nas neće zaboraviti. To je majčinska dimenzija Boga. Taj izraz nije dio popularnog jezika i može se činiti elitističkim – ustvrdio je Sveti Otac – zbog toga radije govorim o nježnosti koja je vlastita majci.

Ako smo otvoreni toj „revoluciji nježnosti“, sami ćemo postati tolerantniji, strpljiviji i nježniji, ne odnoseći se prema ljudima kao prema predmetima. Papa je naveo primjer zaposlenika koji otpušta svoje radnike preko ljeta, kako im ne bi morao dodatno platiti za mirovinsko osiguranje ili pune troškove zdravstvenog osiguranja. Ako se možemo staviti u tuđe cipele – kazao je papa Franjo – stvari se mijenjaju te prestajemo razmišljati o novcu u našim džepovima.

Na koncu je Sveti Otac govorio o spontanom grljenju bolesnih i starih osoba, jednako kao što majka ili otac zagrli svoje novorođeno dijete. To znači „volim te, želim ti dobro“. Upitan na kraju planira li posebne geste za vrijeme Jubileja koje će iskazati Božje milosrđe, rekao je kako će takvih znakova biti mnogo te da svakog mjeseca planira učiniti drukčiju gestu.

Duh Sveti preobražava običajne vjernike u hrabre misionare

Papa s članovima Zbora za evangelizaciju naroda 03.12.2015.

U sekulariziranom svijetu, neka Crkva iziđe svima naviještati Evanđelje – rekao je papa Franjo susrevši se 3. prosinca sa sudionicima opće skupštine Zbora za evangelizaciju naroda. Poslanje preobražava, obnavlja te jača vjeru i kršćanski život – rekao je među ostalim Sveti Otac.

Iskustvo vjere danas je izloženo dvosmislenosti: sekularizirani svijet prihvaća evanđeoske vrijednosti ljubavi, pravednosti, mira i razboritosti, ali ne pokazuje jednaku raspoloživost prema osobi Isusa Krista; ne smatra ga ni Mesijom, ni Božjim Sinom. Eventualno ga smatra prosvijetljenim čovjekom – objasnio je Papa te dodao – Odvaja, dakle, poruku od glasnika, dar od Darovatelja. Stoga je – prema Papinim riječima – vrlo važno ponovno otkriti „missio ad gentes“.

Misija ne odgovara najprije na ljudske inicijative; protagonist je Duh Sveti, njegov je nacrt. A Crkva je službenica misije – kazao je Sveti Otac te objasnio – Nije Crkva ta koja čini misije, nego misije čine Crkvu, obnavljajući ju i jačajući vjeru, zanos, obrazloženja i kršćanski identitet. Misija, dakle, preobražava Crkvu u njezinoj nutrini; eto zbog čega svaka župa ima prijeći taj put – želja je pape Franje. Na taj će način vjernike koji se drže običaja Duh Sveti preobraziti u učenike, a neprivržene učenike u misionare, izvlačeći ih iz strahova i zatvorenosti, i odašiljući ih u svim smjerovima, sve do svih krajeva svijeta – istaknuo je Papa.

Spomenuvši se nedavnoga apostolskog putovanja u Africi, i brojnih bezimenih dobrih samaritanaca koje je susreo, Sveti je Otac izrazio nadu da će Crkve starih tradicija ponovno otkriti misionarski zanos i oduševljenje, poznato mladim Crkvama, koje su danas sposobne ne samo primiti, nego i dati svećenike u trenutku krize zvanja, što je – kako je rekao papa Franjo – znak postignute zrelosti i svitanja novoga dana. Pavao i Barnaba nisu iza sebe imali dikasterij za misije – dodao je – Ipak, naviještali su Riječ, osnovali su više zajednica, i prolili krv za Evanđelje.

Sveti je Otac potom snažno potaknuo Crkvu da sluša Riječ i da misionarskim zanosom i svježinom ide sve do krajeva svijeta, da posluša vapaj siromašnih i dalekih, da se susretne sa svima i naviješta radost Evanđelja, nadu koja ne razočarava. Sve bi se Crkve (…) ako ih na to primoraju njihovi obzori, mogle osušiti i ugasiti – napomenuo je Papa te istaknuo – Crkva živi i raste 'na izlazu', preuzimajući inicijativu i čineći se bliskom. Stoga je ponovno pozvao sve da iziđu izvan ograda. Napustimo teritorije na kojima smo katkada u napasti da se zatvorimo. Tako ćemo biti u stanju hoditi i sijati sve dalje – rekao je na kraju papa Franjo.