Sveta Cecilija je jedna od četiri velike rimske mučenice čiji spomendan slavimo 22.studenog. Njenom zagovoru se posebno utječu pjevači i pjesnici, jer je ona zaštitnica glazbenika, a posebno onih koji svojim glasom i glazbenim umijećem pridonose ljepoti svete mise i drugih liturgijskih slavlja. Upravo tom prigodom organiziraju se liturgijska slavlja pa i koncerti orguljske glazbe. Ove godine, zbog neobične situacije, koju se uvelike promijenila pojava Korona virusa, mnogi događaji su otkazani pa i koncerti. Već devet mjeseci, koliko pandemija traje, možemo na Yutube-u naći velik broj tzv. „kućnih koncerata“ koji se organiziraju za manji broj posjetitelja. Potaknut tom idejom, regens chori sarajevske katedrale i naš misnik vlč. Marko Stanušić 24. studenog 2020., u svom stanu je organizirao orguljski koncert na svojim orguljama.

Na koncertu su bile prisutne provincijalna glavarica Služavki Malog Isusa s. M. Ana Marija Kesten, s. M. Kata Zadro, zamjenica i savjetnica, s. M. Ljilja Marinčić, tajnica provincije i savjetnica te s. M. Mihaela Martinović. Program koncerta izvođen je na sviraoniku od četiri manuala i pedalom, a korišten je tzv. „Hauptwerk“ (semplovi dvaju orgulja: Silbermanove orgulje u Arlesheimu - Švicarska te Cavaillé-Coll orgulje u Metzu - Francuska).

Nakon izvođenja koncerta sestre su bile oduševljene što i danas ima osoba koji vole i uživaju u orguljskoj glazbi koja je bitno sredstvo za liturgijska slavlja, pa možemo reći i za napredak u duhovnome životu svake osobe.

Program koncerta je ovako izgledao:

Koncert orguljske glazbe, Sarajevo, 24. 11. 2020.

1.Johann Pachelbel (1653.-1706.)

Ciacona in f

2.Johann Sebastian Bach (1685.-1750.)

Toccata i fuga d-mol, BWV 565

3.Johann Sebastian Bach (1685.-1750.)

Koral: Jesus bleibet meine Freude, BWV 147

4.Franjo Lučić (1889.-1972.)

Fantazija c-mol

5.Léon Boëllmann (1862.-1897.)

Suite Gothique:

Introduction – Choral

Menuet gothique

Prière à Notre-Dame

Toccata

Domenico Zipoli (1688.-1726.) Pastorale C-dur (Largo-Allegro-Largo)

Ennio Morricone (1928.-2020.) Gabrijel's Oboe

Johann Pachelbel (1653.-1706.), njemački skladatelj, preteča J. S. Bacha. Službovao je na više mjesta, a zadnju službu orguljaša vršio je u Nürnbergu u crkvi sv. Lorenza. Poznat je po svojim djelima za orgulje. Ciacona je glazbena forma nastala u 16. stoljeću, trodijelnog je karaktera. Njegova Ciacona u f-molu spada među najpoznatije. Razdijeljena je u 22 varijacije.

Johann Sebastian Bach (1685.-1750.), njemački skladatelj, jedan od najvećih glazbenika svih vremena. Uz brojne obiteljske dužnosti (21 dijete), skladao je velik broj djela za orgulje, orkestar, čembalo, violinu…, te brojna djela duhovnog sadržaja kao što su: Muka po Mateju, Velika misa u h-molu, tri stotine kantata… Toccata i fuga u d-molu najpoznatije je orguljsko djelo općenito. Skladao ju je kad je imao 22 godine. Koralni preludiji za orgulje spadaju u djela visoke umjetničke vrijednosti koji su prožeti duhovnošću.

Franjo Lučić (1889.-1972.), hrvatski skladatelj, profesor teorijskih glazbenih predmeta na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Osim orguljskih djela, skladao je simfonije, mise, kantate, koncert za orgulje i orkestar… Napisao je niz teorijskih djela i školskih udžbenika za predmete glazbene teorije, među kojima je osobito značajna „Polifona kompozicija“ (1954.). Fantazija u c-molu spada u njegovo ponajbolje djelo za orgulje.

Léon Boëllmann (1862.-1897.), francuski orguljaš i skladatelj. Vršio je službu orguljaša u nekoliko pariških crkava. Umro je od tuberkuloze u 35. godini života. Skladao je uglavnom djela za orgulje. Najpoznatija mu je Gotska suita u četiri stavka: Introduction – Choral; Menuet gothique; Prière à Notre-Dame (Molitva našoj Gospi) te čuvena Toccata, koju orguljaši diljem svijeta rado i vrlo često izvode.

Domenico Zipoli (1688.-1726.), isusovac, autor nekoliko misa i više moteta. Najpoznatiji je po svojim djelima za orgulje. Skladba Pastorale dočarava nam vrijeme Adventa i radosnog Isusovog iščekivanja.

Ennio Morricone (1928.-2020.), talijanski skladatelj. Pisao je najveći broj svojih djela za filmove. Skladba Gabrijel's Oboe nastala je za film „Misija“, koji je snimljen po istinitom povijesnom događaju misionara isusovaca u Južnoj Americi.

s. M. Mihaela Martinović