Papa Franjo proglasio svetima Pavla VI. i nadbiskupa Romera
Sedmero novih svetaca papa Franjo proglasio je na svečanosti kanonizacije, 14. listopada tijekom svečanog Misnog slavlja koje je održano ispred bazilike Sv. Petra u Vatikanu.
Prije samog svečanog čina kanonizacije prefekt Kongregacije za kauze svetaca kardinal Giovanni Angelo Becciu u pratnji postulatorâ prišao je Svetome Ocu i zamolio ga da pristupi kanonizaciji sedmero blaženika. Pročitavši njihova imena kardinal Becciu predstavio je njihove kratke životopise. Potom je Papa pročitao obrazac kanonizacije.
“U čast Presvetog Trojstva, radi uzvišenja katoličke vjere i jačanja kršćanskog života, vlašću našega Gospodina Isusa Krista, svetih apostola Petra, Pavla i Našom, nakon dugog razmišljanja, zazvavši više puta Božju pomoć i saslušavši mišljenje mnoge naše braće u biskupstvu, proglašavamo i definiramo svetima blažene Pavla VI., Oscara Arnulfa Romera Galdámeza, Francesca Spinellija, Vincenza Romana, Mariju Katharinu Kasper, Nazariu Ignaziu od Svete Terezije od Isusa March Mesu i Nunzija Sulprizija i upisujemo ih u popis svetaca, određujući da ih se u čitavoj Crkvi pobožno časti kao svece. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga”, glasio je obrazac kanonizacije koji je pročitao Papa.
Uoči kanonizacije papa Franjo posjetio je u subotu, 13. listopada navečer u samostanu Mater Ecclesiae, u Vatikanskim vrtovima, papu emeritusa Benedikta XVI. kojeg je imenovao kardinalom upravo Pavao VI.
Pavao VI. (Giovanni Battista Montini) rođen je 1897. Umro je u papinskoj rezidenciji u Castelgandolfu 6. kolovoza 1978. Papinsku je službu vršio 15 godina. Za proglašenje svetim Pavla VI. bilo je presudno čudo koje se po njegovu zagovoru dogodilo 2014. kada je nerođeno dijete na neobjašnjiv način ozdravilo u utrobi majke.
Nadbiskup San Salvadora Oscar Romero ubijen je 24. ožujka 1980. za vrijeme mise. Tijekom svoje trogodišnje nadbiskupske službe bio je glasom najsiromašnijih u svojoj zemlji, koji su najteže bili pogođeni sukobom između vladinih snaga i gerilskih skupina u kojem su život izgubile tisuće ljudi.
Preuzeto: (kta/ika)
PROPOVIJED PAPE FRANJE NA MISI KANONIZACIJE U VATIKANU
„Novi su sveci imali radosno srce koje je danas toliko potrebno“
Novi su sveci imali radosno srce koje je danas toliko potrebno – rekao je papa Franjo u propovijedi na Misi tijekom koje je svetima proglasio sedmoro blaženika, među kojima i papu Pavla VI. i salvadorskog nadbiskupa Oscara Arnulfa Romera. Kardinal Angelo Becciu, pročelnik Zbora za proglašenje svetih, pred Papom je, i pred 70.000 vjernika okupljenih na Trgu svetoga Petra, podsjetio na najvažnija razdoblja života novih svetaca, počevši od Pavla VI., kojega je blaženim proglasio upravo papa Franjo, kao i mons. Romera koji je uvijek bio na strani siromašnih i marginaliziranih. Upravo je ta njegova odluka potaknula presudu paravojnih skupina koje su ga ubile.
Kardinal Becciu je potom govorio o don Francescu Spinelliju, utemeljitelju kongregacije Sestara klanjateljica Presvetoga Sakramenta, te o svećeniku Vincenzu Romanu koji je bio duša materijalne i duhovne obnove zajednice u gradiću Torre del Greco, nakon erupcije vulkana Vezuva 1794. godine. Posebnu je pozornost posvećivao posljednjima i odgoju mladih.
Mariju Caterinu Kasper, utemeljiteljicu bratovštine koja se poslije razvila u redovničku družbu Siromašnih službenicā Isusa Krista blaženom je proglasio Pavao VI. – rekao je kardinal Becciu te se osvrnuo na život preostalih dvoje novih svetaca. Nazaria Ignazia od Svete Terezije od Isusa March Mesa utemeljila je kongregaciju Sestara misionarki križarica Crkve, dok je Nunzio Sulprizio bio uzor za mlade, kako je za njega rekao papa Leon XIII. koji je priznao njegove herojske vrline.
U propovijedi su Papine misli krenule od drugoga liturgijskog čitanja, uzetoga iz Poslanice Hebrejima. Živa, djelotvorna i prodorna riječ govori našim srcima – rekao je papa Franjo – i poziva ih da ne razmišljaju logikom svijeta, o vječnom životu kao baštini koju trebamo dobiti, nego koju trebamo postići darivanjem sebe, odnosno tako da s djelovanja za sebe prijeđemo na život s Njim.
Evanđelje nas pak poziva na susret s Gospodinom, po primjeru onoga „nekog“ koji je dotrčao do Isusa, kleknuo pred njega i upitao ga što mu je činiti da baštini život vječni. Možemo se poistovjetiti s tim čovjekom čije se ime ne spominje, gotovo kao da se želi pokazati da on predstavlja svakoga od nas – rekao je Papa. Isusov ga odgovor iznenadi. Predlaže mu „oštar“ život. Prodaj sve što imaš i podaj siromašnima, a onda dođi, idi za mnom!
Dođi; nemoj stajati, jer nije dostatno ne činiti zlo kako bismo bili Isusovi – rekao je Papa. Slijedi me; nemoj ići za Isusom samo kada si raspoložen za to, nego traži ga svakoga dana; nemoj se zadovoljiti time da poštuješ zapovijedi, da daješ nešto milostinje i izmoliš neku molitvu. Pronađi u Njemu Boga koji te ljubi uvijek, pronađi smisao svojega života, snagu da daruješ samoga sebe.
Kako bismo odgovorili na Isusov 'idi za mnom' postoji samo jedan uvjet – trebamo imati slobodno srce, a ne opterećeno gomilom dobara, jer to nas priječi da napravimo mjesta za Gospodina koji će tako postati poput drugih stvari. Zbog toga je bogatstvo opasno i čak otežava spasenje. Ali ne zato što je Bog strog! – istaknuo je papa Franjo. Problem je s naše strane; naše preobilje, naše nam pretjerane želje guše srce i čine nas nesposobnima za ljubav. Zbog toga sveti Pavao upozorava da je pohlepa za novcem korijen svih zala. To i vidimo – primijetio je Papa – gdje je u središtu novac tamo nema mjesta za Boga, a ni za čovjeka.
Isus je radikalan; daje sve i traži sve. Daje potpunu ljubav i traži nepodijeljeno srce – rekao je Papa te napomenuo da ne možemo zauzvrat dati mrvice, ili samo neki postotak ljubavi. Ili sve ili ništa. Naše je srce poput magneta; privlači ju ljubav, ali se može uhvatiti samo na jednoj strani, stoga mora izabrati – ili će voljeti Boga ili bogatstvo svijeta; ili će živjeti kako bi ljubilo ili će živjeti za sebe. Upitajmo se na kojoj se strani nalazimo – potaknuo je Papa. Isus pita svakoga od nas, i sve nas, kao Crkvu na putu: jesmo li Crkva koja samo propovijeda dobre zapovijedi ili smo Crkva-zaručnica, koja za svojega Gospodina uranja u ljubav?
Sveti je Otac stoga potaknuo vjernike da mole za milost kako bi ostavili bogatstva, želje za službama i vlastima, strukture koje nisu više prikladne za naviještanje evanđelja, terete koji koče poslanje, obveze koje nas vežu za svijet. Bez iskoraka u ljubav naš život i naša Crkva obolijevaju od egocentričnog samoljublja; tražimo radost u nekom prolaznom užitku, zatvaramo se u uzaludnom brbljanju, opuštamo se u monotoniji kršćanskoga života bez zanosa, u kojemu malo narcizma prekriva žalost zbog neostvarenosti.
Znak je naše suzdržljivosti prema Gospodinu mlako srce, žalost koja je dokaz neispunjene ljubavi. Potrebno je srce koje nije opterećeno dobrima, koje slobodno ljubi Gospodina, koje uvijek širi radost koja je danas toliko potrebna. Isus nas poziva da se vratimo izvorima radosti, koji su u susretu s Njim; poziva nas da donesemo hrabru odluku i riskiramo kako bismo ga nasljedovali, da osjetimo slast kada ostavimo nešto i krenemo njegovim putom. Tim su putom prošli sveci – istaknuo je Sveti Otac.
Papa se potom osvrnuo na lik Pavla VI., svjedoka ljepote i radosti u nasljedovanju Isusa, unatoč naporu i nerazumijevanju, upravo po primjeru apostola čije je ime uzeo. Danas nas još uvijek poziva, zajedno sa saborom, kojega je bio mudri kormilar, da živimo naš zajednički poziv: opći poziv na svetost – rekao je papa Franjo, te se osvrnuo na svetost ostalih svjedoka vjere, danas kanoniziranih, koji su svojim životom posvjedočili današnju Božju riječ, i to bez mlakosti i računice. Jedan je od njih bio biskup Romero koji je ostavio sigurnosti svijeta, čak i sigurnost vlastita života, kako bi u skladu s evanđeljem dao život, uvijek blizu siromašnima i svojemu narodu.
U podnevnom je nagovoru papa Franjo pozdravio službena izaslanstva iz brojnih zemalja nazočna na Trgu svetoga Petra. Njihovi su predstavnici došli odati počast novim svecima koji su – kako je rekao Papa – pridonijeli duhovnom i društvenom napretku svojih zemalja. Među njima je bila kraljica Sofija, talijanski Predsjednik, te predsjednici Čilea, Salvadora i Paname. Na kraju je posebne misli Papa upravio canterburyjskom nadbiskupu Rowanu Williamsu, i skupinama Kršćanskih udruga talijanskih radnika (ACLI) koje su bile posebno povezane sa svetim Pavlom Šestim.
Preuzeto:(kta/rv)