Susret kućnih poglavarica u samostanu u Košutama
Susret kućnih poglavarica u samostanu u Košutama
26. veljače 2022.
U subotu 26. veljače 2022. u samostanu u Košutama održan je susret sestara predstojnica Splitske Provincije sv. Josipa. Na susretu je sudjelovalo 16 sestara na čelu s vrhovnom glavaricom s. M. Marijom Banić i provincijskom glavaricom s. M. Terezijom Pervan.
Radosni sestarski susret počeo je okupljanjem već od devet sati. Radost susreta zračio je na licima sestara i pružao odsjaj srca koje se raduje zajedništvu u Kristu i međusobno. Tim više osjećale smo se ponosno što je taj u samostanu slavila 100 godi a života naša draga s. M. Rozamunda Vukas, koja je ostavila duboki trag u našim zajednicama u Družbi i Provinciji, koja je požrtvovnom ljubavlju, vjerom i neumornim služenjem, te ispisala sjajnu stranice povijesti naše Družbe u vjeri i ustrajnosti u službi Bogu i bližnjemu. U samostanu smo susrele i grupu mladih, punih zanosa i nade u dobro, članova Hrvatskog nadzemlja koji su tri dana u samostanu na duhovnoj obnovi koju im predvodi duhovnik don Tomislav Bašić. Znakovito smo posvjedočili važnost naše obnove u znaku sinodalnosti Crkve, da smo svi zajedno, svatko u svom pozivu i poslanju, na putu svakidašnjeg zajedničkog hoda, uključenosti svjedočenje i sudjelovanje za što bolje evanđeosko svjedočenje u Crkvi. imajući na umu naše redovničko sudjelovanje u mjesnoj i općoj Crkvi
Na početku susreta, nakon uvodne molitve, riječ pozdrava predavaču dr. sc. fra Anti Akrapu, časnoj majci s. M. Mariji Banić i prisutnim sestrama uputila je provincijska glavarica s. M. Terezija Pervan, te zaželjela plodan rad susreta.
Glavna tema susreta bila je zajedničko razmišljanje na temu ˝Redovničke zajednice i solidarnost˝. Predavanje na tu temu održao je dr. sc. fra Ante Akrap. na početku je protumačio značenje pojma sinodalnost Crkve na temelju pripremnog dokumenta. Papa Franjo je 9. i 10 listopada, u Rimu otvorio Sinodalni hod priprave za XVI. redovitu sinodu biskupa koja će se održati u Rimu 2023. godine. Sinode su vrlo važni događaji u životu Crkve jer se na njima zajedno raspravlja, sluša, promišlja i moli da Božji narod pod vodstvom Duha Svetoga raspoznaje znakove vremena i traži odgovor na važna pitanja koja nas zaokupljaju te tako vjerno svjedoči svoje poslanje u današnjem svijetu. Mi redovničke osobe po svom poslanju, karizmi su na osobiti način oni koji su u povijesti, pa tako i danas, oni koji su prethodili i prethode duhovnu obnovu u Crkvi i svijetu, upućuju na ono što je bitno, što u ovom vremenu, u prilikama u kojima živimo, treba Crkva u sebi ažurirati u svom otvaranju današnjim potrebama i izazovima, kako bi bila onaj dobri evanđeoski kvasac u svijetu. Sinodalnost proizlazi iz odnosa u Crkvi, iz pluralizma koji uključuje različitost i ne isključuje jedinstvenost, jer svi smo u Crkvi braća i sestre, udovi istog Mističnog tijela. Ima svoj uzor u slici trojstvenog Božjeg života i života prve kršćanske zajednice, i to treba primjenjivati u pastoralno djelovanje i pastoralnu praksu. Ova sinoda će se održati pod naslovom Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje. Sinodalni hod će se odvijati na tri razine: biskupijskoj, kontinentalnoj i sveopćoj. Prva faza sinodalnog hoda događat će se u pojedinim biskupijama, pa je tako naš nadbiskup mons. Marin Barišić otvorio početak sinodalnog hoda za našu Splitsko-makarsku nadbiskupiju 16. listopada ove godine, u crkvi Svete Obitelji u Solinu, a u nedjelju, 17. listopada, svi župnici i redovničke zajednice u svojim sredinama molitvom Duhu Svetomu za uspjeh Sinode označili su početak ovoga sinodalnog hoda. U dokumentu nas papa Franjo potiče da se propitkujemo o životu i poslanju Crkve, da svatko u svom zvanju i smom mjestu djelovanju osvježi i osvijesti smisao i vrijednost kršćanskog, redovničkog života, i uopućenosti jedni na druge u zauzetom življenju evanđeoskih vrijedniosti, izgrađivanju Crkve, Tijela Kristova. Put sinoalnosti je put koji Bog očekuje od Crkve u zajednčkom hodu. Zajedničko osluškivanje, Boga, jedni drugih, u promišpljanju za izgrađivanje BoŽjeg narioda. Bitno je prepoznati i prihvaćati bogatstvo karizmi i raznolikosti, znakove vremena, imati svijest da znak vremena je svaki čovjek u vremenu u kojem živi Isus. papa nas poziva na poštivanja i zauzetosti za opće dobro, na borbu protiv nejednakosti, na opredjelnje za siromahe i obespravljene, na promicanje prijateljstva i solidarnosti mđu ljudima, prmicaje pravde i mira, borbi protiv ravnoduđnosti i sebičnosti. Papa nas potiče na ovom putu sinodalnosti na njegovanje kulture susreta, solidarnost, prijateljstva, da smo svi pozvani na sudjelovanje u evangelizaciji.
Biskupska sinoda, u Pripremnom dokumentu, u službenom priručniku za slušanje i razlučivanje u mjesnim Crkvama, donijela je Upitnik za Sinodu kroz deset tematskih jezgri koje nam valja u zajedničkim razmišljanjima produbiti.
1. SUPUTNICI - U Crkvi i u društvu smo na istom putu, rame uz rame jedni s drugima. Crkva je narod Božji.
2. OSLUŠKIVATI - Slušanje je prvi korak, ali zahtijeva otvoren um i srce, bez predrasudâ. Bez zdravog dijaloga nema napretka.
3. UZETI RIJEČ - Svi su pozvani govoriti hrabro i s parezijom, odnosno integrirajući slobodu, istinu i milosrđe. Govoriti bez dvoličnosti, oportunizama, prilagođavanja, u istini.
4. SLAVITI - »Zajednički hod« moguć je samo ako se temelji na zajedničkom slušanju Riječi i na slavljenju euharistije. Molitva i liturgijsko slavlje centar svega. Kroz prinos kruha i vina prinosimo Kristu svatko sebe i sve što jesmo.
5. SUODGOVORNI U POSLANJU - Sinodalnost je u službi poslanja Crkve u kojoj su svi njezini članovi pozvani sudjelovati. Svatko je jedinstven, poseban, neponovljiv, sa svojim misijom i poslanje, svoju različitost, koja pridonesi zajedništvu. U svakom je čovjeku jedan biser, ono što mu je Bog dao kao njegovu posebnost i po čemu treba zasjati.
6. DIJALOG U CRKVI I U DRUŠTVU - Dijalog je put ustrajnosti, koji također uključuje šutnje i trpljenja, ali sposoban prikupiti iskustvo ljudi i narodâ. Pozvani smo biti glas koji poziva sebe i druge na obraćene. Potrebno je dati se voditi se od Krista, a onda obraćen čovjek može druge obraćati.
7. S DRUGIM KRŠĆANSKIM VJEROISPOVIJESTIMA - Dijalog među kršćanima različitih vjeroispovijesti, ujedinjenih jednim krštenjem, ima posebno mjesto u sinodalnom hodu.
8. VLAST I SUDJELOVANJE - Sinodalna Crkva je sudionička i suodgovorna Crkva. Suodgovornost, služenje u zajednici, šutnja i osluškivanje, razgovor i oslobađanje od preradsuda.
9. RAZLUČIVATI I ODLUČIVATI - U sinodalnom duhu odluke se donose razlučivanjem, na temelju suglasja koje je plod zajedničke poslušnosti Duhu. Poniznost u označavanju teškoća i davanja prijedloga za bolje sutra. Imati povjerenje jedni prema drugima.
10. ODGAJATI SE ZA SINODALNOST - Duhovnost zajedničkog hoda pozvana je postati odgojno načelo za izgradnju osobe i kršćanina, obiteljî i zajednicâ. Odgoj za suodgovornost, da smo svi odgovorni jedni za druge, da je svatko pozvan na izgrađivanje kućne, redovničke, mjesne i opće Crkve. Sinodalnost nas poziva da pružimo svoj osobni doprinos za novo ruho Crkve, na obnovu svijesti da smo trajno na putu obraćenja i usavršavanja. Na tom putu okrenimo se jedni prema drugima, te osobnim i zajedničkim nastojanjima obnavljajmo lice Crkve.
Nakon predavanja fra Ante slijedilo je euharistijsko slavlje u samostanskoj kapelici, a nakon toga svečanost se preselila u veliku samostansku dvoranu na zajednički svečarski ručak priređen u čast naše slavljenice s. M. Rozamunde u prigodi njezina stotog rođendana. Na svečanosti se uz slavljenicu okupila njezina rodbina i prijatelji, časna Majka Družbe s. M. Marija Banić, provincijska glavarica splitske provincije “Sv. Josipa” s. M. Terezija Pervan, sa sestrama, triljski dekan don Stipe Ljubas, fra Ante Akrap, profesor na KBF-u u Splitu, don Marinko Duvnjak, nekadašnji župnik sv. Josipa na Plovaniji (1993.-2004.) gdje je s. M. Rozamunda bila na župi kao kuharica, gradonačelnik Trilja gosp. Bugarin. Svi skupa, u jednom obiteljskom zajedništvu zahvaljivali smo Bogu i s. M. Rozamundi na velikom Božjem daru, njezina stogodišnjeg života i predanog služenja.
Nakon ručka nastavilo se radom. U zajedničkim razmišljanjima istaknuto je:
- Provincijska glavarica je napomenula da predstojnice skupna izvješća o raspravi o Upitniku Sinode dostave do 25. ožujka 2022. godine, koja će objedinjena poslati do Uskrsa Hrvatskoj redovničkoj konferenciji i Vrhovnoj upravi Družbe.
- Časna Majka s. Marija Banić je iznijela kratki presjek kako teče obnova potresom nastradale naše generalne kuće na Naumovcu u Zagrebu. Upoznala nas je s onim što je do sada učinjeno, što se sada radi i što slijedi. Radovi se izvode temeljito, od temelja i do krova. Predviđena je i ugradnja lifta. Radovi su pokriveni dobivenom donacijom. Časna Majka je najavila da nastavlja s vizitacijama u našim samostanima u kojima nije to obavila. Počinje s vizitacijom u samostanu sv. Ane, zatim u Solinu.
- Provincijska glavarica s. M. Terezija Pervan, provincijska ekonoma s. M. Salutaria i predstojnice pojedinih samostana izvijestile su o aktualnom i planiranom materijalnom poslovanju u svrhu posjednih zahvata kroz rekonstrukciju radova u pojedinim našim samostanima.
- Potreba je što prije u samostanu u Dubrovniku sanirati terasu, te izvesti popravke u apartmanima.
- Provincijska ekonoma s. M. Salutaria Đula iznijela je prijedlog o osiguravanju auta u provinciji kod jedne iste osiguravajuće kuće.
- Izneseno je kako funkcionira rad u staračkom domu u Vrgorcu u sklopu našeg samostana. Trenutno u njemu uz sestre radi osam vanjskih djelatnika, a u domu je smješteno dvadesetiosam korisnika. Pitanje naše stare kuće u Vrgorcu na pjaci je traženju rješenja prodaje.
- Izvješteno je izvršenim o radovima na obnovi u samostanu u Mekoviću, u kojem je nanovo stavljeno devet tuševa, izmijenjeni krovni prozori, postavljene nove plinske instalacije.
- U novoj kući u Grottaferrati u instalacije od struje ulazi voda, potrebna je sanacija.
- U samostanu u Košutama potrebno je natkriti gornju terasu.
- Predstojnica s M. Martina Grmoja je izvijestila o izvedenim radovima na kući samostana u Kaštel Kambelovcu, u kojem je prošle godine tri puta voda ušla u prizemne prostorije kapele i dječjeg vrtića. Grad Kaštela je povećao sufinanciranje dječjeg vrtića. Problem je nedovoljni prostor za potrebe dječjeg vrtića. Izvjesila je o stanju s obzirom na darovanu zemlju sestrama u Kaštel Kambelovcu.
- U Livnu je problem održavanja triju kuća, koje su zimi izložene poplavama, koje uništavaju prizemne prostorije, pa je potrebna sanacija. Zbog situacije oko pandemije smanjene su aktivnosti samostan, a samim time je i pitanje financiranja samostana.
- Pitanje kako riješiti budućnost prostora samostana u Sutivanu, dijela soba u kojima su bile smještene starice i male kućice koja služi za odmor sestara.
- Potrebna je i rekonstrukcija kuće samostana u Šestanovcu.
- Primjer našeg dobrog zajedničkog života, naša osobna radost i oduševljenost Kristom i molitva najbolja su preporuka mladima da se odazovu na Kristov poziv i dođu k nama.
- Sve više sestra je bolesno i iscrpljeno, i potrebna im je pomoć i poštovanje. Ovih dana će iz bolnice, nakon dužeg liječenja od covida, izići naša s. M. Humilitas. Pomognimo jedna drugoj. Gorući nam je problem naše zajedništvo, da budemo sestra jedna drugoj, da živimo svijest da imamo sestru, i da to djelom svjedočimo. Budimo otvorene i za duhovne i tjelesne potrebe braće ljudi oko nas.
- Provincijska glavarica je najavila sestrama da se planira obilježiti Dan Provincije na blagdan sv. Josipa u marijanskom svetištu u Vepricu 19. ožujka 2022.
Molitvom i primjerom vlastitog života svjedočimo zauzeto življenje redovničkog posvećenja. Iziđimo iz mlakosti i osrednjosti, otvorimo vrata samostana, te obraćenim srcem pružimo novi zamah radosnog i predanog življenja za Krista i bližnje.
s. M. Maneta Mijoč