Biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren i 22 svećenika s teritorija Banjolučke biskupije, među kojima su bili dijecezanski svećenici i članovi Franjevačke provincije Bosne Srebren te jedan trapist iz samostana Marija Zvijezda u Banjoj Luci, hodočastili su u srijedu, 6. lipnja 2018. u katedralu Srca Isusova u Sarajevu na grob sluge Božjega Josipa Stadlera, u povodu stote obljetnice njegove smrti, i u svetište blaženih Drinskih mučenica u samostanskoj crkvi Kraljice krunice sestara Kćeri Božje ljubavi u sarajevskom naselju Banjski Brijeg.

Hodočasnike je u sarajevskoj prvostolnici pozdravio rektor katedrale mons. Ante Meštrović, koji ih je nakon Mise ujedno upoznao s poviješću sarajevske katedrale.

Euharistijsko slavlje u sarajevskoj katedrali predvodio je biskup Komarica u zajedništvu s biskupom Semrenom i uz koncelebraciji svećenika hodočasnika. Zbog gužve u prometu, pojedini svećenici su se kasnije priključili hodočasničkom pohodu.

Uvodeći u Misno slavlje biskup Komarica pozdravio je sve nazočne i, između ostaloga, podsjetio da je na današnji dan, 6. lipnja 2015. godine papa Franjo pohodio Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.

U prigodnoj propovijedi, podsjećajući da je papa Benedikt XVI. u svome Apostolskom pismu Porta fidei – Vrata vjere potaknuo sve članove Crkve, osobito biskupe i prve pomoćnike biskupa - svećenike - da što bolje upoznaju Božje ugodnike, tj. svece i blaženike, osobito one koji su živjeli i djelovali na području konkretnih mjesnih Crkava, biskup Komarica je kazao da Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini obiluje takvim uzorima. „Danas smo došli, kao članovi jednog te istog prezbiterija, naše mjesne Crkve, Banjolučke biskupije - kao hodočasnici - na grob takvog jednog našeg subrata po krsnoj milosti, ali i po svećeničkom i biskupskom ministerijalnom služenju u Kristovoj Crkvi u ovoj zemlji. To je Sluga Božji Josip Stadler, prvi vrhbosanski nadbiskup, nakon obnovljene redovite crkvene hijerarhije u našoj zemlji. Činimo to u godini značajnih obljetnica ovog Božjeg čovjeka, koje se tijekom cijele godine obilježavaju u ovoj nadbiskupiji, i u zajednicama redovnica Družbe 'Služavke Malog Isusa' koje je nadbiskup Josip osnovao. Radi se o 175. njegova rođenja, o 150 obljetnici njegova svećeničkog ređenja i o 100. obljetnici njegove blažene smrti“, kazao je biskup Komarica dodavši da je nadbiskup Stadler je već od brojnih svojih suvremenika vrednovan kao čovjek sveta života i apostolskog žara.

Citirajući potom nekoliko odlomaka iz natpisa Stadlerovih suvremenika o ovom svetom čovjeku, među kojima onaj iz Hrvatskog dnevnika o Zlatomisniku, biskup Komarica kazao je da je o Stadleru napisano puno toga - istinito i pohvalno; ali da je bilo i „jednostranih, neutemeljenih pa i nedobronamjernih stranica koje su znalci i samozvani neznalci pisali o ovom Božjem čovjeku, koji - po Božjoj volji i Providnosti upravo u ovom našem vremenu, kroči sigurnim koracima ka uzdizanju na časti oltara“. Osvrćući se na pročitani odlomak s početka 2. Pavlove poslanice Timoteju (1,1-3,6-12), biskup Komarica je istaknuo da se za Kristovo Evanđelje mora biti spremno podnositi ne samo površno, krivo i jednostrano shvaćanje od strane svoga životnog okruženja, nego i zbog istinskog življenja po Evanđelju i zbog vjernog i vjerodostojnog služenja Crkvi.

Podsjećajući na najosnovnije životne datume i podatke o nadbiskupu Stadleru, biskup Komarica je istaknuo da ga je papa Leon XIII. 16. kolovoza 1881. imenovao prvim vrhbosanskim nadbiskupom i metropolitom - mjesec i pol dana ranije uspostavljene Vrhbosanske nadbiskupije i metropolije, odnosno crkvene pokrajine u Bosni i Hercegovini. „Uspostavio je brojne, najvažnije, vrlo dragocjene crkvene institucije za duhovno i intelektualno podizanje klera, redovničkih zajednica, osobito ženskih, te veći broj novih župnih zajednica. Premda je bio više nego okupiran u vlastitoj nadbiskupiji, spremno je poslušao Svetog Oca i preuzeo privremeno upravljanje i našom Banjolučkom biskupijom i s velikom revnošću obavljao taj dodatni posao, kako svjedoče brojni službeni spisi u našem biskupijskom arhivu. U njoj je zatekao 23 postojeće župe. Osnovao je četiri nove: Bos. Dubica, Windhorst (Nova Topola), Maglajani (Rudofstal - kasnije Bos. Aleksandrovac) i Vrbanjce. Pripremio je sve potrebno za osnutak župa Sasina, Ključ, Bos. Petrovac, Zelinovac (Krnjeuša) i Prijedor. Podijelio je biskupiju na četiri dekanata, kako bi polučio bolji vjerski život i efektniji pastoralni rad župnika. Uveo je redovite svećeničke sastanke - korone, dekanske vizitacije; poticao župnika na bolju pripravu za propovijedanje, na obvezno držanje vjeronauka, na uvođenje pučkih pobožnosti, osobito u čast Srcu Isusovu i Gospi“, kazao je biskup Komarica koji je potom nazočnim svećenicima na razmišljanje stavio tekst jednog službenog dokumenta koji je nadbiskup odnosno ujedno upravitelj Banjolučke biskupije Josip Stadler u veljači 1884. g. uputio - u obliku upitnika - svim ondašnjim dekanima u Biskupiji.

Biskup Komarica također je podsjetio i da na Stadlerov grob hodočaste već godinama brojne skupine vjernika, redovnica i svećenika, kao i da su dvojica papa molili na njegovu grobu: 1997. god. sveti Ivana Pavao II., a upravo na današnji dan prije tri godine sadašnji papa Franjo.

Naglasivši na kraju da je svaki od hodočasnika na grob sluge Božjega Stadlera imao svoje razloge i nakane s kojima je došao, biskup Komarica pozvao je nazočne da i ih oni s pouzdanjem i u tišini svoga srca iznesu „ovom uzornom, neumornom apostolu Crkve u našoj Domovini i Metropoliji, - i danas teško iskušavanoj, zbog udaraca njenih neprijatelja izvan nje, a dijelom i zbog duhovne i pastoralne zamorenosti nekih njenih današnjih duhovnih pastira“.

Nakon Misnog slavlja u katedrali, hodočasnici Banjolučke biskupije pohodili su svetište Drinskih mučenici u crkvi Kraljice krunice na Banjskom brijegu gdje su im dobrodošlicu poželjele sestre Kćeri Božje ljubavi.

S. Antonija i s. Blanka upoznale su hodočasnike ukratko s poviješću ove prelijepe samostanske crkve izgrađene 1911. godine te sa životom i djelovanjem pet blaženih Drinskih mučenica. Uslijedilo je kratko osvježenje u sestarskom samostanu koje je priredila s. Blanka.

Potom su hodočasnici Banjolučke biskupije otišli u dvadesetak kilometara udaljeni grad Pale, a pridružio im se i nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić. Pošto su pogledali mjesto gdje se nekada nalazio samostan sestara Kćeri Božje ljubavi „Marijin dom“ odakle su Drinske mučenice odvedene 11. prosinca 1941. prema Goraždu i potom ubijene, hodočasnike je u lijepoj drvenoj župnoj crkvi na Palama dočekao župni upravitelj vlč. Fabijan Stanušić te ih ukratko upoznao s crkvom koja je, iako drvena, preživjela tri rata, a progovorio je i o malobrojnoj župnoj zajednici te ljepotama ovog kraja. Sa svojim suradnicima pobrinuo se da hodočasnike dočekaju ćevapi i ugodno druženje uz boćanje.

Ovo je treće godišnje hodočašće svećenika Banjolučke biskupije koji su, 7. i 8. lipnja 2016. hodočastili su na grob i na mjesto stradanja blaženog Miroslava Bulešića u Istru te posjetili Poreč i Pulu. Dana 7. lipnja 2017. svećenici i biskupi Banjolučke biskupije hodočastili su u zagrebačku prvostolnicu na grob bl. Alojzija Stepinca i u Krašić. Preuzeto: (kta)