U sjedištu Sarajevske provincije Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije, u četvrtak, 24. listopada 2024. godine, proslavljen je 134. rođendan Družbe sestara Služavki Malog Isusa, koju je osnovao prvi Vrhbosanski nadbiskup sluga Božji dr. Josip Stadler. Samoj proslavi svetkovine prethodila je devetnica u čast zaštitnika Družbe, svetog arkanđela Rafaela.

Zahvalno euharistijsko slavlje u kapelici samostana „Egipat“ u Sarajevu predvodio je postulator kauze za proglašenje blaženim sluge Božjega nadbiskupa Stadlera i vrhbosanski kanonik mons. dr. Pavo Jurišić, uz koncelebraciju tajnika Apostolske Nuncijature u Bosni i Hercegovini mons. Javier Camañes-Forés, katedralnog župnika mons. Ive Tomaševića, te vlč. Marka Perića. Na misnom su slavlju sudjelovale sestre iz samostana „Doloroza“ u Čardaku, sestre iz Gromiljaka i iz Sarajevskih zajednica, kao i s. Željka Dramac – provincijska predstojnica Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije Prečistog srca Marijina sa sestrama te s. M. Vinka Bilješko – provincijalna glavarica sestara Milosrdnica sv. Vinka Paulskog Provincije Majke Divne u Sarajevu. Tijekom Svete mise pjevao je zbor sestara Služavki Malog Isusa pod ravnanjem s. M. Marinele Zeko.

Nakon prigodnih misnih čitanja uslijedila je propovijed u kojoj je mons. Jurišić najprije progovorio o značenju i ulozi arkanđela Rafaela, te o čudesnoj prisutnosti i intervenciji arkanđela Rafaela u životu njegovih štovatelja. Citirao je zatim prva pravila Služavki Maloga Isusa u kojima sluga Božji nadbiskup Stadler napisa: „Služavke siromaha dužne su dvoriti siromašne, bolesne i stare ljude s onom ljubavlju kojom bi posluživale samoga Isusa te svoju narav prevladavati, kada se opire, gledajući slaboće a katkad i zlobu staraca i starica. Služavke siromaha trebaju hraniti starce i siromahe, dvoriti bolesne, sve podučavati i uzdržavati u dobroj volji. Siromasi neće uvijek priznati tu ljubav, nego će se često pokazati nezahvalni. Neka uče sve to gledati očima svete vjere i ne obazirati se na nagone pokvarene ljudske naravi, nego iz ljubavi prema Bogu strpljivo podnositi sve muke i prezir. Jer valja znati da je kod takvih nezahvalnih sirota najogavnije neznanje vjerskih istina, pokvarenost srca i zapušten ili loš odgoj. To su sve stvari koje se jedino mogu odstraniti gorućom molitvom, strpljivim poučavanjem i žarkom ljubavlju, koja ide samo za slavom Božjom i spasom bližnjega.“ Potaknuo je sestre da iščitavaju i proučavaju spise i povijest Družbe kako bi mogle prenositi cjelovite informacije o povijesti Družbe i životu sestara. Svoju propovijed zaključio je riječima: „Neka nas anđeli Božji čuvaju na životom putu od svakoga zla i grijeha, kako bismo bili pravedni u očima Božjim da nas Bog prepozna kao svoje službenice i sluge“.

Na koncu Svete mise mons. Jurišić je čestitao sestrama 134. rođendan Družbe i zazvao Božji blagoslov.

Po završetku Svete mise, sestre, svećenici i prijatelji zajednice okupili su se u blagavaonici samostana „Egipat“ kako bi kod obiteljskog stola podijelili radost proslave 134. rođendana Družbe. Tu ih je pozdravila provincijska glavarica s. M. Ana Marija Kesten i zaželjela svima dobrodošlicu. Zahvalila je svećenicima na prisutnosti i podršci koju pružaju sestrama i Stadlerovoj kauzi za proglašenje blaženim. Zahvalila je s. Željki Dramac i sestrama franjevkama na blizini i podršci, te izrazila želju da zajednički slavimo franjevačke jubileje koje živimo. Nakon govora provincijske glavarice s. M. Ana Marije Kesten nazočne je pozdravila s. Željka Dramac – provincijska predstojnica sestara franjevki i predsjednica Konferencije viših redovničkih poglavarica Bosne i Hercegovine koja je izrazila radost zbog blizine i suradnje naših dviju zajednica. Zaželjela je da u tom duhu nastavimo živjeti i svjedočiti Crkveno zajedništvo.

Nakon govora provincijskih glavarica slavlje je nastavljeno uz Marijanske i Družbine pjesme po kojima su se sestre prisjetile svih lijepih trenutaka i početaka Družbe. Jedna od nezaobilaznih pjesama na Družbinim slavljima u Sarajevu je svakako pjesma: „Sarajevo, naša majko mi ti pjevamo; u tebi nam leži srce, srce Družbino“.

s. M. Ljilja Marinčić