Dana 29. listopada 2025. u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu otvorena  je izložba kao vremeplov glagoljaštva i njegova prisutnost u Splitu i nacionalnoj povijesti. Ovogodišnje obljetnice Hrvatskog kraljevstva i hrvatskog glagoljaštva povezan s crkvenim Saborom  koji je održan 925., Muzej grada povezao je kroz organiziranje i otvorenje izložbe Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu od 925. do današnjice 2025.  Suorganizatori izložbe su Staroslavenski institut i Književni krug Split - Marilianum. Autorice  su Darka Perko Kerum ( Muzej grada Splita) i Ana Šimić ( Staroslavenski institut).

Na izložbi uz velik broj uzvanika i posjetitelja bila je s. Dolores Brkić sa predstavnicima Društva PMI. Naime  Darka Perko Kerum je i članica Društva PMI na splitskom Pojišanu  i Dina Vuletin Borčić koja je bila u sastavu postavljanja izložbe. (Napominjem da su obje bile pred minulo vrijeme i stručne suradnice od pomoći s. Dolores kod postavljanje Putujuće izložbe o sluzi Božjem Josipu Stadleru u Splitu) 
Viša kustosica Perko Kerum u prigodnoj riječi pozdrava i zahvale predstavila je postavljanje kronološki povijest glagoljaštva i tematski izložbu na  tri etaže. Također je navela posuđenu građu među kojima najviše, rekla bih, ima Crkva, odnosno važne ustanove Splitsko - makarske nadbiskupije. Autorica Perko Kerum naglasila je kako nije ova izložba samo prigodni pregled, nego poziva na promišljanje vlastitih korijena i identiteta. Također je istaknula da u njezinu središtu glagoljica – pismo  koje je obilježila duhovni pejsaž hrvatskih prostora i kako  pokazuje ova izložba, ni danas ne šuti. Zanimljivo je da izložba nije prošla bez Hajduka i Torcide , a zašto? Kod posjete izložbi posjetitelji će vidjeti otkriti.
Druga autorica Ana Šimić  zapisala  je zborniku i  kazala ovu svoju misao koju sam izdvojila: Jedna od sastavnica te pričljive splitske povijesti je glagoljaštvo. Započevši svoj dokumentarni povijesni put na Prvom splitskom crkvenom saboru 925. godine, ono je pod zaštitom natulariziranih Dalmatinaca sv. Ćirila i Metoda i onoga autohtonoga Dalmatinca sv. Jeronima, postalo dragocjenom odrednicom hrvatskog identiteta. Sa posebnim izrazom naglasila je suautorica Šimić: Glagoljaši su bili prvi koji su nas naučili kako u okruženju velikih sila i velikih jezika biti svoji, kako govoriti svoj jezik i pisati svoje pismo. S posebnim pijetetom je pozdravila  „popa glagoljaša“ don Slavka Kovačića, umirovljenog profesora KBF u Splitu kao najboljeg poznavatelja glagoljaštva u Dalmaciji.
Čestitku organizatorima i autorima pri otvaranju izložbe biranim riječima izrekla je i  obratila se skupu zamjenica gradonačelnika grada Splita Matea Dorčić kazavši : U godini u kojoj smo obilježili 1100. godina Hrvatskog kraljevstva, ova izložba je uistinu kruna za kraj.
Blagoslov je biti na otvorenju ove  izložbe a blagoslovljeni svi mogu biti te posjetiti ovo nematerijalno blago do 20. prosinca 2025. ( Za Društvo PMI biti će dogovoren organizirani posjet)  

s. Dolores Brkić