Grupa hodočasnika Prijatelja Malog Isusa (PMI) iz Župe Imena Marijina Gromiljak kod Kiseljaka predvođeni s. M. Marinelom Zeko hodočastili su u Rim od 12 - 15. ožujka 2026. godine. Tom prigodom imali su milost posjetiti mnoga sveta mjesta kao što su četiri papinske bazilike te još mnoga važna mjesta i susresti drage osobe.

Prvi dan vodiči su im bili s. M. Jelena Jovanović, Služavka Maloga Isusa koja djeluje u papinskom Zavodu “Santa Maria dell“ Anima, i don Štefan Marković koji se nalazi na studiju u Rimu. Pohodili su Baziliku Svetog Križa Jeruzalemskog u kojem je sačuvan najveći broj važnih relikvija uključujući nekoliko ulomaka Kristova križa (od kuda je Crkva i dobila naziv), a što se vjeruje da je preneseno sa Golgote (važne freske, čavao, mozaici i kopija Torinskoga platna). Tradicija kaže da je relikvije donijela sama sveta Helena nakon svog putovanja u Svetu zemlju. Snažan dojam ostavila je priča o svjedočanstvu djevojčice po imenu Antoniet koja je umrla u šestoj godini života, a koja je u svojoj ranoj dobi imala duboku vjeru i povezanost s jedinim prijateljem Isusom s kojim je razgovarala i uputila 150 pisama.

PMI su posjetili Baziliku sv. Ivana Lateranskog u kojoj stoji natpis koji kaže „majka i glava svih crkava na svijetu“, i u kojoj se čuvaju relikvije hrvatskih mučenika, što ovu baziliku čini i svojevrsnim „krsnim listom“ našega naroda. Unutra se nalazi dvanaest kipova hrvatska iskaznica zajedno simboliziraju svoje poslanje. Za nas hrvate je posebno važna Krstionica, kada je poslano prvo pismo o priznanju Hrvatske u 9.stoljeću. Smatra se kao stolna crkva rimskog biskupa – pape.

Odlazak na Svete stube u kojoj ima 28 mramornih stepenica za koje se vjeruje da je Isus Krist išao po njima na suđenje kod Poncija Pilata, a koje je u IV. stoljeću donijela sveta Jelena iz Jeruzalema. Posjet "majci svih crkava" i uspon na koljenima po Svetim stubama (danas obložene drvetom) u duhu pokore i suosjećanja sa mukom Isusovom ostavilo je jedan duboki čin pokajanja i pokore uz osobne molitve.

Posjeta bazilike svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u narodu slavljena kao Gospa Snježna. Zanimljivo je bilo čuti da blagdan nosi ovaj naziv prema legendi nastaloj u 13. stoljeću, po kojoj se tvrdi da u noći 3.kolovoza 352. godine, Gospa se ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskome patriciju Ivanu. U tom ukazanju naredila im je da joj u čast izgrade crkvu na mjestu koje će biti obilježeno snijegom. Snijeg je pao 5. kolovoza na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka.

Nastavili se dalje upoznavati sveta mjesta. Uslijedio je obilazak Bazilike sv. Pavla izvan zidina. Bazilika je bila jedna od najmilosnijih i emotivnih trenutaka koje je u uvodnom dijelu osobnim svjedočanstvom uveo don Štefan. Zanimljivo je bilo vidjeti 150m dugu crkvu sagrađenu kao lađu, impresivnih 80 stubova, te medaljone na kojima su oslikani pape od prvog svetog Petra do današnjeg pape Lava XIV. Oltar je sagrađen na mjestu gdje je pokopan sv. Pavao.

Dan je završen posjetom papinskom Hrvatskom Zavodu i crkvi sv. Jeronima. Poseban emotivan trenutak bio je susret s hrvatskom zajednicom u Rimu i sveta misa na hrvatskom. Prije svete mise bila je i prigoda za svetu ispovijed. Iza svete mise o samom Zavodu, crkvi svetog Jeronima progovorio je vicerektor vlč. Marko Škraba koji je ukratko istaknuo važnu misiju poslanja i očuvanja hrvatskog identiteta te školovanju svećenika.

Hodočašće je nastavljeno dalje i obilovao mnogim obilascima i upoznavanju znamenitostima Rima. Vodiči su bili don Josip Papak i don Mario Karadakić koji se nalaze u Rimu na studiju.

Posjetili su Crkva Santa Maria in Aracoeli koja čuva grobnicu bosanske kraljice Katarine smještena je na najvišem vrhu brda Campidoglio, jednog od sedam rimskih brežuljaka. Katarina Kosača-Kotromanić u 15.stoljeću je pobjegla od Turaka u Rim, djecu su oteli i poturčili i za života ih nikada nije pronašla niti vidjela. Umrla je u Rimu u znaku svetosti i pokopana u istoj crkvi. 25. kolovoza. Nadgrobna ploča bila je ukrašena reljefnim kipom kraljice u prirodnoj veličini (1,78 metara) s krunom na glavi. Sa strane su urezani grbovi obitelji Kosača i bosanski kraljevski grb. Bilo je milosno biti svjedokom istine i gdje su hodočasnici imali prigodu zapaliti svijeću, a također u Crkvi se nalazi i Kapelica Djeteta Isusa. U toj kapelici su sestre i Prijatelji Maloga Isusa molili s posebnim osjećajima molitve Djetetu Isusu.

Milosno je bilo posjetiti Baziliku sv. Petra koja je izgrađena na mjestu gdje je sveti Petar razapet na križu. Na to sve podsjeća veliki natpis na unutarnjem zidu bazilike, koji prevedeno kaže: “Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju”. Posjeta je bila poseban događaj, obilazak i molitva na grobu sv. Petra. U bazilici se nalazi oko 450 kipova, 500 stupova i 50 oltara. Slavna Michelangelova Pieta, mramorni kip Bogorodice koja oplakuje Krista, nalazi se u niši desno ulaskom u baziliku.

Osim bazilika i drugih svetih mjesta hodočasnici su se uputili u samo razgledavanje grada Rima. Obišli su Trg u kojem dominira Fontana četiri rijeke (Fontana dei Fiumi), projektirana od Berninija i otvorena 1651. godine. U sredini se nalazi veliki obelisk, oko kojega su četiri velike skulpture koje simboliziraju četiri velike rijeke i četiri kontinenta – Dunav (Europa), Nil (Afrika), Ganges (Azija) i La Platu (Amerika).

Posjeta trgu Panteon – riječ 'pantheon' na grčkom znači 'hram svih bogova', a s tom namjerom Panteon je i sagrađen – kao hram svih poganskih bogova.

Koloseum u Rimu jedna je od najposjećenijih znamenitosti na svijetu. Od trenutka kada je izgrađen kao Flavijev amfiteatar, postao je simbol grada u kojem su se održavale borbe gladijatora, ali i simulacije pomorskih bitki, pri čemu bi Koloseum bio ispunjen vodom. Mogao je primiti 50 tisuća gledatelja. U današnje vrijeme na Veliki petak moli se pobožnost put Križa na spomen progonjenijim kršćanima.

Nakon obilaska i upoznavanja svetih mjesta, te znamenitosti grada Rima posjetili su i zajednicu sestra Služavki Maloga Isusa koje djeluju u papinskom Zavodu „Santa Marija dell“ Anima.

Svoje hodočašće završili su euharistijskim slavljem u crkvi svetog Jeronima.

Bogu dragom smo zahvalni na svim primljenim milostima i svjedočanstvima. U Rimu su imali prigodu upoznati njegove povijesne, vjerske i kulturne znamenitosti. Na svim svetim mjestima i bazilikama molili se za razne nakane, kako osobne tako i preporuke.

Zahvalni smo i svim vodičima koji su svoje vrijeme i znanje darovali te s. M. Marineli Zeko koja je organizirala ovo naše hodočašće.

Živio Mali Isus!

Marina Pravdić (PMI)