Sedmi dan devetnice za 130-ti rođendan Družbe, 24. srpanj 2020.
„Svom Ocu želim služiti u poniznosti i odricanjem samoga sebe.“
Sl. B. Josip Stadler
Iz života sluge Božjega Josipa Stadlera:
„Štujmo svim srcem Presveto Srce Isusovo, i brzo ćemo mu postati slični.“ Ove riječi našeg oca Utemeljitelja napisane u poslanici svećenicima i vjernicima 10.08.1889. godine daju naslutiti da je upravo Presveto Srce Isusovo bilo škola koju je naš Utemeljitelj cijeloga svoga života pohađao. Marko Tvrtković, Utemeljiteljev tajnik navodi u svojim rukopisima „Iz mojih zapamćenja“ kako je Stadler, inače po naravi kolerik i pomalo ponosit, ustrajnim radom na sebi i gorućim molitvama potpuno se preobrazio u Onoga, kojega je svim srcem ljubio.
„Izvan svake sumnje je da je kod preobrazbe Stadlerova značaja glavni utjecaj imao uzor Isusa Krista, koji je uvijek svijetlio pred njegovim očima“, navodi Tvrtković. Kada je tko u bijesu sipao pogrde na njega i teško ga vrijeđao, pozoran motritelj je mogao jasno vidjeti, kako baš tada Stadler strpljivo šuti, moleći se u srcu svome Spasitelju, da što vjernije ispuni zapovijed Njegovu: „Učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca“ (Mt 11,29). U poniznosti koja je proizašla iz ljubavi, on služi dajući se potpuno i u trpljenju, podnoseći nepravde i prihvaćajući križ.
Poniznost, jednostavnost i skromnost bile su vrline nadbiskupa Stadlera po kojima je bio prepoznatljiv i privlačan. Netko je rekao da je poniznost stvar prodornosti razuma u proučavanju svoga vlastitog malog svijeta. I Stadler, izuzetno inteligentan, lako je shvatio svoju vlastitu sićušnost pred velikim Bogom. Ljubav spram Božanskoga Spasitelja bila je Stadleru onaj neiscrpivi izvor, ona neodoljiva sila, koja ga je neprestano poticala na žrtve za spasenje duša.
Rado je podnosio poniženja, bolesti i prijezir radi neumrlih duša. Kad je prilikom proslave zlatnog jubileja svoga misništva jedan govornik nabrojio besmrtna Stadlerova djela za vjeru i hrvatski narod, Stadler u svojoj poznatoj skromnosti naglasi da otklanja od sebe sve hvale i svaku slavu, zaključivši: „Neka bude hvala i dika samo Presvetom Srcu Isusovu“, a da na sebe prima samo križeve i patnje, pogrde i napade, a ako je što dobra učinjeno, kao i sve ono što mu je učinila ovih dana dobrota i ljubav prijatelja, prikazuje Presv. Srcu Isusovu. Sve neka bude na slavu Srca Isusova i naše domovine. Tako je mogao samo govoriti ponizni i nesebični Stadler.
Razmišljanje:
Mi sestre Služavke Malog Isusa imamo u našem ocu Utemeljitelju veliki i divni uzor čovjeka koji se potpuno predao u ruke Božje, koji je sve svoje snage, um i ljubav upotrijebio da služi Bogu i bližnjima. On je želio biti sav Božji te je vrlo ozbiljno shvatio retke Svetog pisma i Isusovog poziva: „Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima križ svoj i neka ide zamnom.“ (Lk 9,23) Život našeg oca Utemeljitelja može nam poslužiti kao izvrsni ispit savjesti. Kako mi reagiramo na uvrede i poniženja? Jeli znamo sve ono što nam je teško prikazati Gospodinu, za spas duša ili upadamo u malodušnost i mrmljanje? Jesmo li spremne darovati se Bogu i ljudima, do kraja ili nas je pomalo zahvatio duh ovoga svijeta koji nas mami i potiče na komotnost, ugađanje sebi i svojim prohtjevima? Ako je tomu i tako, ne bojmo se, nego se utecimo s pouzdanjem Presvetom Srcu Isusovu za koje naš Utemeljitelj kaže da ono jest upravo nepresušno vrelog svega dobra, u čijem vrutku naša ljubav k njemu može naći sve što nam je potrebno.
Prijedlog odluke za praktično življenje:
Nastojat ću svakog dana dati Gospodinu hvalu i zasluge za sve dobro učinjeno, te se truditi strpljivo i ponizno prihvaćati uvrede i poteškoće.
Molitva:
Zapiši Gospodine, zapiši u srce naše rane tvoje, da u njih vazda čitamo bol tvoju i ljubav tvoju; jer imajući pred našim očima preveliku bol, koju si za nas, Bože moj, na križu pretrpio, i od koje ti se je za nas duša od tiela razstavila, rad ćemo i mi sve muke i protivštine i smrt tebi za volju podnieti, kad sve to na nas pošalješ; a gledajući na tvoju ljubav, koju si nam na križu pokazao, prezret ćemo svaku ljubav, koja sve vodi k tebi, pa ništa nećemo ljubiti drugo osim tebe, da tako ljubeći te na zemlji budemo dostojni ljubiti te na vieke u nebu, koji s Bogom Otcem u jedinstvu Duha svetog živiš i kraljuješ Bog po sve vieke vjekova. Amen
s. M. Pia Pilić