Povodom 50. obljetnice redovničkih zavjeta jedanaest sestara Služavki Malog Isusa ravnatelj Caritasa Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, don Željko Majić, predslavio je, u zajedništvu sa don Tomislavom Topčićem i don Stjepanom Penićem, 06. siječnja, svečano misno slavlje u župi Srca Isusovog u Košutama. Na slavlju su sudjelovali mnogi članovi obitelji i prijatelji svečarica kao i sestre iz cijele Družbe na čelu s časnom majkom s. M. Marijom Banić, provincijskom glavaricom Sarajevske provincije s. M. Ana Marijom Kesten, provincijskom glavaricom Zagrebačke provincije s. M. Emanuelom Pečnik te provincijskom glavaricom Splitske provincije, s. M. Terezijom Pervan.

Uvodeći sve nazočne u euharistijsko slavlje s. M. Terezija Pervan, zahvalila je Gospodinu za vjernost sestara, čestitala sestrama zlatni jubilej te im zahvalila za godine koje su utkale u život Crkve i Družbe.

U homiliji je don Željko pozdravio sve slavljenice, zahvalio Bogu za dar njihovog posvećenja Njemu, naglasio kako su one blagoslov svojim obiteljima te ih ohrabrio da i dalje nastave vjerno ići započetim putem završivši svoju propovijed riječima: „Neka vas njegova zvijezda i dalje vodi, svjetlost prosvjetljuje, milost ispunja kako bi ste u poniznosti s ljubavlju ispunjale svoje poslanje i uvijek bile sestre po Srcu Marijinu, Služavke Malog Isusa koje svoga zaručnika prepoznaju u onima s kojima se On novorođeni poistovjetio."

Nakon pričesti sestre su zahvalile Bogu i obnovile svoja obećanja riječima: „Svemogući vječni Bože Ja sestra Marija (svaka sestra je rekla svoj ime) premda nevrijedna zahvaljujem Tvojem Božanskom veličanstvu pred Blaženom Djevicom Marijom, svetim Josipom, svim svetima i pred tobom Časna Majko za pedeset godina služenja Malom Isusu i uzdajući se u  neizmjernu Božju dobrotu i milosrđe obećajem da ću i dalje obdržavati evanđeosko siromaštvo, čistoću i poslušnost po propisima Konstitucija Družbe sestara služavki Maloga Isusa.“

Po završetku svete mise slavlje se nastavilo zajedničkim objedom i druženjem na kojem su svoje čestitke sestrama uputili njihove obitelji, prijatelji i sestre.

Svečanosti zlatnih jubileja prethodile su duhovne vježbe o kojima je s. M. Fanita Jukić napisala:

Za proslavu 50 obljetnice naših redovničkih zavjeta pripremale smo se, u samostanu Srca Isusova i Marijina i Košutama, nas 11 kolegica: s. M. Emila Marinović (St) ,s. M. Fanita Jukić (St), s. M. Irena Olujević (Zg), s. M. Marcela Žolo (St), s. M. Mariangela Majić (St), s. M. Marijanka Dominković (St), s. M. Maritana Kešina (St), s. M. Niceta Rajković (Sa) , s. M. Ružica Ivić (Sa), s . M. Sandra Midenjak (St) i s. M. Vedrana Krstičević (St).

Naše pripreme započele su duhovnim vježbama, od 30.12 do 05.01, koje je predvodio svećenik Splitsko - makarske nadbiskupije don Mate Brečić, duhovnik u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Splitu.

Don Mate Brečić zaređen je za svećenika 2010. godine u konkatedrali Sv. Petra u Splitu. Rođen je u Metkoviću, u sjeni tornja sv. Ilije te je pohađao dječji vrtić sestara Služavki Malog Isusa.

Ove duhovne vježbe su njegove prve za redovnice.

Teme koje je don Mate obrađivao bile su sve temeljene na tekstovima Svetog Pisma, a obrađivane su ovim slijedom. Prvo razmatranje započeo je temom „Poniznost" koja je uvjet da se oslobodimo sebe kako bi otvorile srce za Boga i Božje planove s nama. Slijede teme "Radnici posljednjeg sata", "Sudnji dan", "Marija uzor poniznosti i povjerenja u Boga", "Razlučivanje Božje volje", "Patnja", "Slavlje svete mise", "Milosrdni otac i dva izgubljena sina", "Gledati druge očima ljubavi", "Svadbena gozba", "Sveti Petar" i "Prispodobe o kraljevstvu Božjem“.

Cilj ovoga izvješća nije prepričati sadržaje tih razmatranja jer su zaista bili obilni i duboki te bi bilo potrebno svom pažnjom i umijećem ulaziti u glavne poruke svake od tih tema.

Duhovnik je kroz sva razmatranja utkao veliko bogatstvo primjera iz života svetih ljudi, kao i prikladnih citata iz povijesti i literature. Nadasve jasnim analizama, temeljitim razjašnjenjima težih sadržaja naše vjere vodio nas je na izvore istinske radosti nasljedovanja Krista. Njegov jednostavan, blagi i iskreni pristup pomogao nam je da bez napetosti slijedimo korak po korak put kojim nas je Krist u ove milosne dane htio dovesti.

Na temelju svih razmatranja sažela sam neke od važnih poruka u slijedeće misli: Duh Sveti stanuje u dubini srca svake duše. Jedini pravi put kojim želimo doći do Boga jest potražiti ga u sebi i osluškivati što On od nas želi i što je Njegov plan s nama. Samo u trajnoj povezanosti s Bogom, koja se ostvaruje najjasnije u osobnoj molitvi, možemo doživjeti pravu sreću duše. Naša najveća zapreka pravoj sreći jest ta da naše srce pokušava ostvariti sreću na raznim drugim putovima što zaglušuje Božji tihi glas koji nas zove, ali ne sili. Bog poštuje našu slobodu i strpljivo čeka svaki naš pokušaj da mu se vratimo. Neizmjerna Božja ljubav koja je spremna oprostiti našu grešnost iznenađuje i nas same a posebno one koji misle da su pravovjerni jer mu služe uredno, po zakonu i ustrajno. Bog čeka i takove da shvate da mu je važno naše srce a ne naša distancirana, uvježbana ponašanja koja nam omogućuju dobro funkcioniranje radi nas samih. I konačno, Krist nam ne obećava udoban život ovdje na zemlji nego nas poziva da ga nasljedujemo uzimajući svoj križ na sebe.

Mi smo uvijek u strahu da nam Božja blizina uskraćuje životne radosti pa zato nismo spremni uzeti križ radije ga nastojimo skinuti s ramena što nam ne donosi očekivanu radost. Kralj koji priprema svadbenu gozbu poziva i nas među svoje uzvanike. Hoćemo li biti spremni odazvati se na njegovo slavlje ili radije slaviti svoja slavlja koja smo mi sebi pripremali svojim radom, svojim umijećima i svojim materijalnim sredstvima ovisi samo o nama. Samo ponizan i istinoljubiv čovjek može doći pred Gospodina u svom ruhu jer svadbeno ruho daje Gospodin a mi prinosimo samo svoje rane.

Samo ponizan i malen čovjek nije nametljiv i ne prisiljava druge da se mijenjaju i popravljaju nego sam sebe mijenja i raste duhovno. Ohol čovjek svakom smeta.

Naš Bog je strpljiv i ljubi malenost jer preko naše malenosti može pokazati svoju ljubav, svoje milosrđe, a to nam zapravo jedino u životu i treba.