Studijska večer u milosnoj godini zatvaranja procesa Sluge Božjeg Josipa Stadlera
ZAGREB: Družba sestara Služavki maloga Isusa obilježila je u milosnoj godini zatvaranja biskupijskog procesa Sluge Božjeg Josipa Stadlera 165. godišnjicu njegova rođenja i 90. godišnjicu smrti. Centralno mjesto obilježavanja je samostan sv. Franje Ksaverskog u Zagreba kod franjevaca trećoredaca glagoljaša, gdje je se uz generalnu poglavaricu družbe, č. majku Mari-Anu Kustura i poglavarice triju provincija družbe okupile mnoge sestre i njihovi gosti: vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac, generalni vikar Vojnog ordinarijata, mons. Josip Šantić, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara, fra Ivan Paponja, župnik "Franje Ksaverskog" fra Ivo Martinović te mnogi svećenici i časne sestre iz drugih družbi.
ZAGREB: Družba sestara Služavki maloga Isusa obilježila je u milosnoj godini zatvaranja biskupijskog procesa Sluge Božjeg Josipa Stadlera 165. godišnjicu njegova rođenja i 90. godišnjicu smrti. Centralno mjesto obilježavanja je samostan sv. Franje Ksaverskog u Zagreba kod franjevaca trećoredaca glagoljaša, gdje je se uz generalnu poglavaricu družbe, č. majku Mari-Anu Kustura i poglavarice triju provincija družbe okupile mnoge sestre i njihovi gosti: vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac, generalni vikar Vojnog ordinarijata, mons. Josip Šantić, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara, fra Ivan Paponja, župnik "Franje Ksaverskog" fra Ivo Martinović te mnogi svećenici i časne sestre iz drugih družbi.
Prvi događaj obljetnice je studijska večer na kojoj su predavanja održali dr. Pavo Jurišić na temu "Odabrani pastir po Srcu Dobrog Pastira" i dr. Agneza Szabo na temu "Sluga Božji Josip Stadler u povijesnim i društvenim okolnostima svoga vremena". Sesrea Mari-Ana je na početku pozdravila predavače i goste. Program je vodio mons. Josip Šantić, a glazbom popratio zbor sestara SMI.
Postulator kauze, dr. Pavo Jurišić se u svome izlaganju kratko osvrnuo na Stadlerov život i rad u Zagrebu i Sarajevu. Naglasak je stavio na Stadlera ka pastira, pastira izvrsnih kreposti i talenata, a istovremeno pastira koji o sebi govori kao o grešniku. Stadlera koji nam po svom velikom pastoralnom, karitativnom i intelektualnom angažmanu i danas može biti itekako uzor. U svojih 36 godina rada u Bosni i Hercegovini Stadler je napravio nevjerojatno puno, a sebi nije gradio spomenika.
Povjesničarka dr. Agnesa Szabo predstavila je povijesni društveno-politički kontekst regije u kojoj je Stadler radio. Stadler je jako društveno angažiran. Aktivno je prisutan u akademskom životu, polemizira sa suvremenicima, pokreće i vodi časopise. Angažira su i oko crkvene unije katolika i pravoslavaca, no uvijek jako bliskoj suradnji s Vatikanom. Stadler već u Rimu i Zagrebu stiče veliko životno iskustvo koje prenosi u siromašnu i zapuštenu Bosnu i Hercegovinu 19. stoljeća. U Bosnu dovodi Isusovce i predaje im brigu za škole, utemeljuje Služavke malog Isusa, gradi sjemenište, bogosloviju, kaptol, katedralu, crkve, ubožnice. Podupire dobrotvore, javne čitaonice i KUD-ove. Strossmayer ga, vidjevši što je sve napravio, naziva "čudotvorcem". Zbog svoga angažmana cijeli život je bio jako hvaljen i osporavan. Istina je da je za kratko vrijeme postao obnovitelj i preporoditelj Bosne.
Večer je završena svečanim euharistijskim slavljem koje je predslavio apostolski nuncij u RH, mons. Mario R. Cassari u koncelebraciji s vojnim ordinarijem, mons. Jurjem Jezerincom, generalnim vikarom VO, mons. Josipom Šantićem, domaćinima franjevcima i desetak svećenika.