U zahvalnosti srca danas obilježavamo 150. obljetnicu rođenja s. M. Krescencije Zwiefelhofer SMI (1868. - 2018.).

S. Krescencija Zwiefehofer rođena je 17. srpnja 1868. u Tišeku (Tisch) – Christianbergu, u Češkoj, od oca Matije i majke Marije rođ. Nachlinger. Krsno ime joj je bilo Marija. U zreloj dobi, u 32 godini života, osjetila je u duši poziv da se posveti Gospodinu kroz služenje bližnjima u redovničkom životu. Obratila se preko župskog ureda nadbiskupu Stadleru u Sarajevo s molbom za prijem u samostan, u njegovu novoosnovanu Družbu. Primljena je u Družbu sestara Služavki Malog Isusa 4. kolovoza 1900. godine. Prema svjedočenju s. Eme Levaković u samostan je došla iz Osijeka, i imala je rođenu sestru u našem samostanu u ˝Egiptu˝ u Sarajevu, gdje je umrla kao udovica. Redovničku kandidaturu započela je 7. listopada iste godine, u novosagrađenoj nadbiskupskoj ubožnici i kući matici Družbe ˝Betlehem˝, u koju su sestre s djecom uselile 24. listopada 1898. godine iz stare kuće u Mjedenici ulici. S njom su isti dan, 7. listopada 1900., godine, od nadbiskupa Stadlera primljene u redovničku kandidaturu još dvadesetidvije kandidatice, buduće sestre Služavke Malog Isusa . U novicijat su ušle 6. siječnja 1901. godine. Utemeljitelj nadbiskup Stadler dao joj je redovničko ime s. Krescencija. U odabiru redovničkog imena s. Krescencija za kandidaticu Mariju zasigurno je bio vođen Božjim duhom, jer je prije svakog važnog čina pred euharistijskim Isusom tražio milost razlučivanje i nadahnuća Duha Svetoga. Želio je da ova nadobudna novakinja nosi redovničko ime tada blažene s. Krescencije, da se u svom redovničkom životu nadahnjuje nad njezinim primjerom i bude joj putokaz na putu ostvarenja svetosti u redovničkom životu u Isusu. To će joj više puta nadbiskup Stadler usmeno i pismeno napomenuti, a i sama je s njemačkog prevela životopis blažene s. Krscencije, da što bolje upozna kao duhovni primjer njoj i sestrama duhovni lik ove Bogu mile i blažene redovnice. Privremene redovničke zavjete s. Krescencija je položila 6. siječnja 1902., skupa s još četrnaest sestara. Doživotne redovničke zavjete položila je 6. siječnja 1908., pred utemeljiteljem nadbiskupom Josipom Stadlerom, s još devetnaest drugih sestara. Majka Krescencija je od 1907. godine, sedam godina nakon dolaska u Druž-bu, do 1946. godine, trideset i devet godina, sudjelovala u vođenju Družbe, osamnaest godina kao vrhovna glavarica i ostalo kao vrhovna savjetnica. Od 1. svibnja 1912. do 13. travnja 1913. vršila je službu predstojnice u no-vootvorenom samostanu u Metkoviću. Bila je vjerna, uzorna i prva suradnica u formiranju i razvoju Družbe za života njezina utemeljitelja nadbiskupa Stadlera, a nakon njegove smrti nastavila zauzeto i nadahnuto voditi Družbu u njegovu duhu i karizmi, i kroz to vrijeme otvorila djelovanja sestara na više mjesta. Doživjela je skupa sa sestrama bolni udarac u Družbi, kada su, odlukom vlasti Bosne i Hercegovine, 1949. godine, sestre morale napustiti Sarajevo i Bosnu. Na blagdan Srca Isusova 1949. godine u pratnji s. Fridoline Županac došla je u samostan ˝Marijin dom˝ u Vinkovcima. Živjela je kreposnim životom i umrla na glasu svetosti 2. kolovoza 1957. godine u samostanu u Vinkovcima, gdje je i pokopana. (smi)