Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK i Kršćanska sadašnjost obilježili su u utorak 4. lipnja u dvorani Vijenac Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu 50. obljetnicu socijalne enciklike blaženog pape Ivana XXIII. "Pacem in terris" – "Mir na zemlji" te predstavili dvije knjige o društvenim pitanjima iz crkvene perspektive.

Govoreći o enciklici Ivana XXIII. u kojoj je Papa progovorio i o danas aktualnim temama - miru i ljudskim pravima, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je na geslo njegove biskupske i papinske službe "Poslušnost i mir". Istaknuo je kako te dvije riječi ne idu lako zajedno, ali Ivan XXIII. je svojim životom pokazao da može širiti mir onaj koji je duboko poslušan Duhu Svetome koji govori čovjeku, a samo čovjek poslušan Bogu je pravi širitelj mira na zemlji. 

"Komemoriramo večeras socijalne enciklike papa. Crkva nema recept kako organizirati društvo, ali je neprestano pozvana usmjeravati sve što se događa na onoga koji je središte na ovoj zemlji, na čovjeka. Zapravo, Crkva svojim socijalnim naukom stavlja u središte čovjeka i kaže da se sva socijalna i ekonomska pitanja trebaju odnositi na čovjeka, da je čovjek mjerilo", pojasnio je kardinal Bozanić te upozorio kako je u naše vrijeme u pitanju shvaćanje čovjeka, antropologija, a ako to pogrešno usmjeri razvoj dolazi do krize. 

Osvrćući se na socijalni nauk Crkve, predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić istaknuo je kako "od Lava XIII. pa do Benedikta XVI. Crkva jasno i razgovijetno po socijalnom nauku već 125 godina govori i piše o ljubavi, pravdi, istini, miru, rekli bismo o starim i novim stvarima, jezikom tradicije, ali i moderne komunikacije". "Ona to čini uporno i uz rizik da je svijet ne shvati i ne prihvati. Svojim proročkim glasom ne plaši se upozoriti na nepravde, nasilja, zloupotrebe i druga povijesna zla, a svojim evanđeoskim naviještanjem ukazuje na izvore dostojanstva ljudske osobe i korijene solidarnosti ljudskog roda", pojasnio je nadbiskup Puljić. 

U osvrtu na encikliku "Pacem in terris", pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Stjepan Baloban istaknuo je kako je socijalna enciklika Ivana XXIII. jedan od onih crkvenih dokumenata koji se nakon objavljivanja čitao i proučavao među vjernicima i onima koji to nisu, i to na zapadu i u komunističkim zemljama, u Sovjetskom Savezu i na istoku. 

"Gledajući iz današnje perspektive, možemo reći da je to crkveni dokument koji je svojim postavkama sasvim sigurno utjecao na zbivanja u svijetu, ali i na odvijanje II. vatikanskog koncila. Osim toga, enciklika je na neki način posljednja poruka Crkvi i svijetu pape Ivana XXIII., jer ju je pripremao svjestan da mu se bliži kraj ovozemaljskog života. To je svojevrsna pisana oporuka kako je papa velikoga ljudskoga i crkvenoga iskustva kojeg je narod Božji prozvao "dobrim" gledao na mir u svijetu. Mir koji se temelji na postavkama objave i ljudskoga razuma vodeći računa o povijesnom razvoju", rekao je dr. Baloban. Upućujući na bogato diplomatsko iskustvo, jer je u diplomatskoj službi proveo 28 godina, istaknuo je kako je Ivan XXIII. bio itekako svjestan da se mir u svijetu ne može nametnuti, već se treba mukotrpno graditi u ravnopravnoj suradnji svih ljudi, vjernika i nevjernika, jer i oni koji ne vjeruju čine dobro i tako stvaraju uvjete za pravedan mir u svijetu. 

Dr. Baloban podsjetio je i na povijesno okruženje i neposredni povod objavljivanja te rekao kako je "iz današnje perspektive korisno proučavati što se tih burnih dana u listopadu 1962. godine događalo i kako je iskusni papa Ivan XXIII. reagirao". 

Govoreći o samoj izradi enciklike, dr. Baloban istaknuo je kako je Papa bdio nad tekstom i nije dopustio da se iz teksta ispusti ono što je on držao važnim, a što je bilo novo i drukčije u odnosu na dotadašnje u Crkvi. Predstavio je kratko sadržaj koji počiva na četiri stupa istini, pravdi, ljubavi i slobodi te istaknuo kako je tu donesen svojevrstan katalog ljudskih prava, ali i dužnosti. Papa Ivan XXIII. imao je optimističku viziju povijesti, tj. viziju povijesti koja ide prema pozitivnom poretku. U toj viziji mir je prvo i najvažnije dobro koje posjedujemo. Bl. Ivan XXIII. prvi je od papa koji je počeo upotrebljavati izraz "znakovi vremena". Za encikliku "Mir na zemlji" možemo reći da je bila i da je danas istinski znak vremena za svakoga čovjeka dobre volje, zaključio je dr. Baloban. 

U toj prigodi predstavljene su knjige u suizdanju Centra za socijalni nauk i Kršćanske sadašnjosti. Knjigu "Ljubav u istini u društvenim pitanjima" predstavio je prof. dr. Emilio Marin, a knjigu "O novim stvarima u suvremenoj Hrvatskoj. 120 godina Rerum novarum" prof. dr. Josip Grbac. 

U glazbenom dijelu programa sudjelovao je Bogoslovski oktet, a program je vodila dr. Dubravka Petrović Štefanac.