Prilikom otvaranja Jubilarne godine, krajem mjeseca prosinca 2024. godine, iz potresom oštećene zagrebačke katedrale, relikvije bl. Alojzija Stepinca bile su prenesene u Bogoslužni prostor na zagrebačkom Kaptolu gdje su sve do današnjeg dana bile izložene vjernicima na štovanje.

Budući da se jubilarna godina primiče svom kraju, a sa željom učvršćivanja vjere i nade vjernika, odlučeno je da se danas, 29. studenog 2025. godine, relikvije Blaženika premjeste u Krašić – mjesto njegova krštenja, sužanjstva i smrti.

Svečanost prijenosa Blaženikova tijela u Bogoslužnom prostoru je započela oko 11.20 sati, a molitvom krunice i pjevanjem uzveličale su je sestre Služavke Malog Isusa predvođene provincijskom glavaricom s. M. Emanuelom Pečnik.

Nakon krunice, uslijedila je Služba riječi koju je predvodio zagrebački pomoćni biskup mons. Mijo Gorski. Mons. Gorski je u kratkoj homiliji istaknuo kako je jedan od kršćanskih nošenja križeva javno ispovijedanje vjere riječima i djelima što je presudno za naše spasenje. Jedan od onih koji su nošeni snagom vjere, u ljubavi prema Spasitelju hrabro stajali pred svijetom, nisu se postidjeli Krista, nisu zatajili vjeru, nisu zbog straha, nemara ili interesa zatajili da Bog u životu ima zadnju riječ svakako je blaženi Alojzije Stepinac, mučenik čiste savjesti i ispovijedanja istine pred ljudima i pred Bogom.

Potom je održana kratka molitva s blagoslovom ispred Blaženikova tijela, nakon čega je ono izneseno iz Bogoslužnog prostora na Kaptolu i prevezeno u župu Presvetog Trojstva u Krašić.

U Krašiću je prihvat relikvija bl. Alojzija Stepinca obilježen svečanim euharistijskim slavljem koje je predvodio zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša. Nadbiskup je u homiliji pozvao okupljene vjernike: „Prisjećajući se večeras lika i djela blaženoga Alojzija, uzdignimo svoje misli i molitve k Bogu koji ga je proslavio i dao nam ga za uzor vjere i postojanosti. Njegov životni put, od rodne krašićke doline do zagrebačke prvostolnice i natrag, u ovo skromno mjesto njegova progonstva i smrti, ispisan je rukopisom jake vjere, nepokolebljive savjesti i goruće ljubavi. Okupili smo se da Bogu zahvalimo na tome neprocjenjivom daru, na pastiru koji je u najmračnijim vremenima nosio svjetlo nade i jedinstva za naš narod.

Pred nama je vrijeme Došašća kada se pripravljamo za dolazak Krista Kralja mira. Dok sa svih strana slušamo vijesti o ratovima, podjelama i nasilju, molimo večeras za mir po zagovoru blaženoga Alojzija. Poslušajmo poruku Stepinčeve vjere, savjesti i ljubavi u duhu njegovih riječi i primjera njegova života.“

Nadalje je istaknuo kako je Blaženik često  „pozivao vjernike da svoj pogled usmjere prema nebu i da budu odvažni u ispovijedanju vjere. Nije dopuštao da ga pokolebaju ni bure ni oluje teških vremena. Poput apostola Petra hodao je po nemirnim vodama povijesti pogleda uprtog u Isusa. (…) Njegova savjest, prosvijetljena vjerom, bila je istinski glas Božji u njegovu srcu kojem je ostao vjeran unatoč golemim pritiscima dvaju totalitarizama, nacizma i komunizma. Nije želio izdati ni prešutjeti taj glas, bez obzira na posljedice.“ Stepinac je bio „pastir koji je duboko ljubio povjereno mu stado, svoj hrvatski narod, ali i svakoga čovjeka u nevolji.“

„Kakvu nam poruku blaženi Alojzije Stepinac šalje danas? Poručuje da se vratimo bitnom: Bogu i bratu čovjeku i da u vremenu podjela izgrađujemo duhovno jedinstvo i zajedništvo u dobru i istini. On koji je iskusio nepravde i mržnju, uči nas da se zlo pobjeđuje samo vjernošću evanđeoskoj zapovijedi ljubavi. Uči nas da voljeti vlastiti narod ne znači mrziti druge, nego graditi mostove iz ukorijenjenosti u vlastiti identitet. Upravo zato ove relikvije u Krašiću postaju kvasac jedinstva. One nas pozivaju da u Kristu nalazimo snagu za praštanje, služenje i zajedništvo.“, istaknuo je nadbiskup.

Relikvije bl. Alojzija Stepinca ostat će izložene u Krašiću do zatvaranja Jubilarne godine kada će biti ponovno vraćene u obnovljenu zagrebačku katedralu.

s. M. Martina Vugrinec