“Voljom Boga Oca od koga dolazi svaki dar, u ime Gospodina našega Isusa Krista i s pomoću Duha Svetoga Utješitelja, mi, papa Franjo i Kiril, Patrijarh moskovski i čitave Rusije, danas smo se susreli u Havani“. „S radošću smo se susreli kao braća u kršćanskoj vjeri kako bi govorili licem u lice, srce k srcu i raspravljali o odnosima među Crkvama, o bitnim problemima naših vjernika i o perspektivama razvoja čovječanstva“ – tim riječima započinje deklaracija koju su sinoć na Kubi potpisali poglavari Katoličke i Ruske pravoslavne Crkve.

Radi se o tekstu od 30 paragrafa koji za cilj nema produbljivanje teološkog dijaloga katoličanstva i pravoslavlja – to je poslanje ostavljeno Međunarodnom mješovitom povjerenstvu za teološki dijalog između Katoličke i Pravoslavne Crkve. Deklaracija ima prije svega pastoralni karakter te je značajna kao plod prvog susreta jednoga Pape i ruskoga Patrijarha. Predstavlja snažan poziv na suradnju braće u vjeri, na međureligijski dijalog, zaštitu progonjenih kršćana i obranu obitelji. Također upozorava na opasnost sekularizma i na prijetnje životu poput pobačaja i eutanazije.

Izgubljeno jedinstvo i put prema zajedništvu

Susrećući se daleko od konteksta „staroga svijeta“, osobito snažno osjećamo potrebu zajedničkoga rada katolika i pravoslavaca, koji su pozvani svijetu dati obrazloženje nade koja je u njima – stoji u deklaraciji. Unatoč zajedničkoj predaji prvih deset stoljeća, katolici i pravoslavci su već gotovo tisuću godina lišeni zajedništva u euharistiji. Podijeljeni smo – tvrdi deklaracija – zbog rana koje su uzrokovali sukobi te razilaženja u razumijevanju i izražavanju naše vjere u Boga. Papa i Patrijarh žale zbog gubitka jedinstva Crkve, nazivajući to „posljedicom ljudske slabosti i grijeha“.

Izrazili su međutim nadu da će njihov susret doprinijeti ponovnom uspostavljanju „jedinstva koje je Bog želio i za koje je Krist molio“. Istaknuli su kako je potrebno „ujediniti napore da bi se svjedočilo Kristovo evanđelje i zajednička baština Crkve prvoga tisućljeća, odgovarajući zajedno na izazove današnjega svijeta“.

Apel za progonjene kršćane

Papa i Patrijarh su izrazili zabrinutost zbog progona kršćana, spominjući napose Bliski istok i sjevernu Afriku, gdje se kršćane „istrjebljuje“. Stoga su uputili apel međunarodnoj zajednici da hitno spriječi daljnji izgon kršćana iz Iraka, Sirije i drugih zemalja. Također su izrazili svoje suosjećanje pripadnicima drugih vjerskih tradicije koji su postali žrtve rata i terorizma.

„Potičemo međunarodnu zajednicu da se ujedini kako bi okončala nasilje i terorizam te istovremeno doprinijela putem dijaloga ponovnoj uspostavi građanskoga mira“ – stoji u deklaraciji. Naglašava se da je od temeljne važnosti pružiti humanitarnu pomoć izmučenom stanovništvu i mnoštvu izbjeglica iz zemalja u sukobu. Papa i Patrijarh u tekstu mole da Bog očuva svijet od novog svjetskog rata i udjeli trajan mir. Uvjet takvog mira je „ponovno otkrivanje zajedničkih vrijednosti“ utemeljenih na „evanđelju Isusa Krista.“

„Priginjemo se pred mučeništvom onih koji su, po cijenu vlastitoga života, svjedočili istinitost evanđelja, radije birajući smrt nego otpad od Krista. Vjerujemo da su ti mučenici našega vremena – pripadnici različitih Crkvi, ali ujedinjeni zajedničkom patnjom – zalog jedinstva kršćana“ – stoji u deklaraciji.

Međureligijski dijalog

Također je istaknuta potreba međureligijskog dijaloga. „Razlike u razumijevanju religijske istine ne trebaju spriječiti osobe različitih vjera da žive u miru i skladu“, a „vjerski vođe imaju osobitu odgovornost odgajati svoje vjernike u duhu poštovanja prema uvjerenjima onih koji pripadaju drugim religijskim tradicijama.“ Osim toga su istaknuli da su „apsolutno neprihvatljivi pokušaji opravdavanja zločina vjerskim sloganima. Nijedno se zlodjelo ne može počiniti u ime Božje – smatraju Papa i Patrijarh – „zato što Bog nije Bog nesklada nego mira“.

Agresivni sekularizam ugrožava vjersku slobodu

Izrazili su zabrinutost zbog zaprjeka vjerskoj slobodi kršćana u mnogim zemljama, gdje im se ograničava „pravo svjedočenja i življenja vlastitih uvjerenja“. „Preobrazba nekih zemalja u sekularizirana društva kojima je strano svako spominjanje Boga i njegove istine velika je prijetnja vjerskoj slobodi“. Također su guranje kršćana na margine javnoga društva nazvali ograničavanjem njihovih prava, „ako ne i diskriminacijom“, koju provodi „ideologija vrlo često agresivnog sekularizma“.

Proces europske integracije, nakon više stoljeća krvavih sukoba, mnogi su s nadom prihvatili kao jamstvo mira i sigurnosti – primijetili su katolički i ruski pravoslavni poglavar. Potaknuli su međutim na budnost protiv integracije koja ne bi poštovala vjerski identitet. „Uvjereni smo da Europa treba ostati vjerna svojim kršćanskim korijenima. Tražimo od kršćana istočne i zapadne Europe da se ujedine kako bi zajedno svjedočili Krista i evanđelje“ – napisano je u izjavi.

Izbjeglice i zahtjevi pravednosti

„Ne možemo ostati ravnodušni na sudbinu milijuna selioca i izbjeglica koji kucaju na vrata bogatih zemalja.“ U nekim najrazvijenijim državama, neobuzdani konzumerizam „postupno iscrpljuje resurse našega planeta“ te raste „nejednakost u raspodjeli zemaljskih dobara“. Suočene s tim, kršćanske Crkve su pozvane štititi zahtjeve pravednosti, poštovanje prema predaji narodâ i autentičnu solidarnost sa svima koji pate – složili su se Papa i Patrijarh.

Brak se ne može izjednačavati s drugim zajednicama

Obitelj su nazvali „naravnim središtem ljudskoga života i društva“, izražavajući zabrinutost zbog „krize obitelji u mnogim zemljama.“ Obitelj se temelji na braku, „slobodnom i vjernom činu ljubavi jednog muškarca i jedne žene.“ Izrazili su žaljenje što se druge oblike zajedničkoga života stavlja na istu razinu s brakom, dok se „koncept očinstva i majčinstva kao osobitog zvanja muškarca i žene u braku… izgoni iz javne svijesti“.

Krv nerođene djece vapi Bogu

Od svih tražimo da poštuju neotuđivo pravo na život. Milijune djece se lišava same mogućnosti rađanja. „Glas krvi nerođene djece vapi Bogu“ – upozorili su Papa i Patrijarh. Također su snažno osudili eutanaziju te izrazili zabrinutost zbog tehnika umjetne oplodnje. „Manipulacija ljudskim životom napad je na same temelje čovjekova života“.

Mladi, ne bojte se ići protiv struje

Mlade kršćane su pozvali da ne zakopaju svoje talente, nego da ih iskoriste kako bi u svijetu promicali Kristovu istinu. „Ne bojte se ići protiv struje“, „Bog vas voli i od svakoga od vas očekuje da budete njegovi učenici i apostoli. Budite svjetlo svijeta“. Papa Franjo i patrijarh Kiril također su pozvali mlade da odgajaju djecu u kršćanskoj vjeri. „Sjetite se da ste otkupljeni visokom cijenom smrti na križu Bogo-čovjeka Isusa Krista“ – napomenuli su u deklaraciji.

Nismo suparnici, nego braća

Zajedničko poslanje naviještanja evanđelja implicira „međusobno poštovanje članova kršćanskih zajednica i isključuje svaki oblik prozelitizma“ – stoji u izjavi. „Nismo suparnici, nego braća“. Katolike i pravoslavce se poziva da nauče živjeti u miru i ljubavi. „Ne mogu se stoga prihvatiti korištenje nepoštenih sredstava kojima bi se poticali vjernici da prelaze iz jedne u drugu Crkvu, niječući njihovu vjersku slobodu ili tradicije.“ U tom smislu tekst navodi riječi Poslanice Rimljanima: „Trsio sam se navješćivati evanđelje ne gdje se već spominjao Krist – da ne bih gradio na temeljima drugih“ (Rim 15, 20).

Također su izrazili nadu da će susret na Kubi doprinijeti pomirenju tamo gdje postoje napetosti između grkokatolika i pravoslavaca. „Danas je jasno“ – tvrdi se u deklaraciji – „da je metoda ‘unijatizma’ iz prošlosti, kao unija jedne zajednice s drugom, udaljujući se od vlastite Crkve, ne može biti način koji dopušta ponovno uspostavljanje jedinstva. Svejedno, crkvene zajednice koje su nastale u tim povijesnim okolnostima imaju pravo postojati i poduzimati sve ono što je potrebno da zadovolje duhovne potrebe svojih vjernika“.

Sukob u Ukrajini

U izjavi su također osudili „sukob u Ukrajini koji je uzrokovao mnoge žrtve i nebrojne rane miroljubivim građanima te je društvo bacio u tešku gospodarsku i humanitarnu krizu.“ Stoga su pozvali „sve strane na razboritost, društvenu solidarnost i djelovanje poradi izgradnje mira“. Crkve u Ukrajini su potaknuli da „rade na društvenome skladu“ i „suzdrže se od sudjelovanja u sukobu te da ne podržavaju njegov daljnji razvoj“. Također su izrazili nadu da će se šizmu između pravoslavnih vjernika u toj zemlji moći „nadvladati temeljem postojećih kanonskih normi“

Radio Vatikan